fbpx

Periferna arterijska bolest: oko 50% oboljelih je nije svjesno

Obiteljska medicina

Periferne arterijske bolesti su zbog suvremenog načina života i porasta životne dobi sve češće, ali i nedovoljno prepoznate. Takve se bolesti trebaju smjestiti u samo središte kardiovaskularnih događanja jer upravo s njima započinju patološki procesi kardiovaskularnog sustava.

Većina osoba koje redovito brinu o svom zdravlju upoznate su s važnostima mjerenja i reguliranja krvnog tlaka, vrijednosti šećera i ukupnog kolesterola u krvi. Međutim, o opasnostima koje prijete vitalnim organima i ekstremitetima znaju vrlo malo. Liječnici se u svakodnevnoj praksi susreću upravo s takvim problemima. Periferna arterijska bolest je zbog suvremenog načina života i porasta životne dobi sve češća, ali i nedovoljno prepoznata. Njezin naziv ne opisuje da se prema učestalosti kardiovaskularnih događaja nalazi na periferiji, samom kraju, već da zahvaća periferne dijelove tijela. Takva se bolest treba smjestiti u samo središte kardiovaskularnih događanja jer upravo s njom započinju patološki procesi kardiovaskularnog sustava.

Što je periferna arterijska bolest?

Pojam periferna arterijska bolest označava patološke promjene na perifernim arterijama, najčešće na arterijama nogu. Takve promjene uzrokuju njihovo sužavanje sve do potpunog začepljenja (opstrukcije) arterije. Promjene mogu nastati zbog promjena u strukturi aorte i njenih arterijskih ogranaka, zbog akutnog začepljenja kao posljedice embolije i arterijske tromboze, vazospastičnih promjena i uznapredovale aterosklerotske bolesti. Posljedice takve opstrukcije su vrlo jasne. Ishemija, nedovoljna opskrba mišića kisikom i hranjivim tvarima te oštećenje okrajina stvaraju niz simptoma. Među prvima je bol u mišićima.

Značajan broj pacijenata je bez simptoma

Ishemija donjih ekstremiteta i pridruženi patološki procesi dovode do umornih i bolnih mišića. Bol u mišićima se na početku pojavljuje u kretanju povećavajući se s opsegom tjelesnog opterećenja. Umor, napetost, trnjenje i drugi oblici boli kasnije su izraženi i tijekom mirovanja. Takva bol se mora smatrati ozbiljnim i upozoravajućim znakom potpunog prekida dotoka krvi. Osobe se često žale na hladnoću zahvaćenog ekstremiteta i promjene boje kože. Kod podizanja ekstremiteta koža je blijeda, a njihovim spuštanjem postaje crvenkastoljubičasta. Ovi simptomi često primoraju oboljelu osobu na liječnički pregled. Njime se dodatno ustanovljuju oslabljene ili već i odsutne pulzacije ispod razine sužene arterije. Promjene na koži vrlo lako mogu završiti stvaranjem rana na vršcima prstiju i gangrene s posljedičnim infekcijama i amputacijom ekstremiteta.

periferna arterijska bolest

Liječnici se u praksi usmjeravaju na pet sigurnih kliničkih simptoma i znakova ugrožene cirkulacije ekstremiteta: bol, bljedoća, gubitak pulsa, parestezija (poremećaj osjeta) i paraliza s ili bez simptoma hladnoće.

Iako ovi simptomi izgledaju lako prepoznatljivi, oko 50% oboljelih osoba bolesti nije ni svjesno. Naime, periferna arterijska bolest se može vrlo dugo razvijati potpuno asimptomatski ili pokazivati atipične simptome koji se nerijetko prepisuju bolestima lokomotornog sustava.

Gdje je sakriven uzrok bolesti?

Suvremeni način života koji sa sobom vuče tjelesnu neaktivnost, povišene vrijednosti masnoća u krvi i homocisteina (hiperhomocisteinemija) te hipertenziju, smatra se glavnim krivcem periferne arterijske bolesti. Ostali čimbenici rizika su životna dob iznad 50 godina, šećerna bolest i ranije poznata aterosklerotska bolest na drugim mjestima (koronarna, karotidna ili renalna aterosklerotska bolest).

Kako koronarna i periferna arterijska bolest podliježu identičnim rizičnim čimbenicima, oboljeli od periferne arterijske bolesti imaju povećan rizik obolijevanja od koronarne bolesti. Ona je i veliki prediktor infarkta miokarda, moždanog udara i kardiovaskularnog mortaliteta, stoga se smatra ozbiljnim kardiovaskularnim poremećajem. Stariji podaci pokazuju da periferna arterijska bolest povećava ukupnu smrtnost za dva do tri puta, a kardiovaskularni mortalitet čak šest puta. Koliko je preuzimanje odgovornosti za svoje zdravlje bitno u prevenciji ove bolesti pokazuju i činjenice da pušači u usporedbi s nepušačima imaju pet puta veći rizik od obolijevanja. Ukupni kolesterol i LDL-kolesterol i druge dislipidemije (povišene vrijednosti triglicerida, niske vrijednosti HDL-kolesterola) također imaju snažniji utjecaj na nastanak i tijek bolesti.

Zbog toga je javnozdravstvena edukacija glavna mjera za prevenciju i liječenje ove bolesti. Uz točno određenu farmakoterapiju, od neprocjenjivog je značaja poticanje svakodnevne tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja, reduciranje prekomjerne tjelesne mase i preferiranje mediteranske prehrane.

Također pročitajte:

Upoznajte granu moderne medicine koja vraća život

Tromb i tromboza

Borite li se s lošom cirkulacijom, potražite pomoć u prirodi

Literatura:
1. Banfić LJ. 2010. Periferna arterijska bolest – nedovoljno prepoznat čimbenik ukupnog kardiovaskularnog rizika. MEDIX, GOD. XVI, BROJ 87/88.
2. Filipović M, Novinščak T. 2015. Problematika ishemije okrajina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Acta Med Croatica, 69(1): 117-122.
3. Banfić Lj, Kirhmajer M. V. 2012. Periferna arterijska bolest donjih ekstremiteta — osvrt na smjernice Europskog kardiološkog društva. Cardiologia Croatica. 7(9-10): 249-254.

Foto: Pexels


Newsletter