fbpx

Ovisnost o internetu – kako pomoći djeci?

Aktualno, Roditelji i djeca

Ono što otežava uočavanje prekomjernog provođenja vremena online i posljedice je da u ovom slučaju sredstvo ovisnosti nije neka neuobičajena ili nezakonita tvar ili nedopušteno ponašanje, već naprotiv, nešto što danas svi više-manje radimo, više puta na dan. Ipak, postoje neki znakovi koji mogu ukazati na to naginje li uobičajeno korištenje interneta prema ovisnosti.

U udrugu Pragma često dolaze mladi koji sami, već u prvom razgovoru, otvoreno kažu: „Previše vremena provodim na internetu, online, zbog toga manje učim, manje se družim s prijateljima, nemam vremena za sport, a i roditelji mi prigovaraju da sam se promijenio“. I to je dobar put promjene ponašanja koji uključuje stručne metode rada: savjetovanje i psihosocijalnu podršku, a ponekad i grupni pristup usmjeren cijeloj obitelji. Emocionalna i medijska pismenost se pokazuju kao učinkovit alat u jačanju zaštitnih čimbenika za brojne probleme s kojima se djeca i mladi danas suočavaju, kao što je ovisnost o internetu.

Prema prvim rezultatima o podacima o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca u 2019. Državnog zavoda za statistiku, 74 % kućanstava posjeduje osobno računalo (smanjenje od 2 p.p. u odnosu na 2018.), a 81 % ima pristup internetu (smanjenje od 1. p.p. u odnosu na 2018.). Uz klasično računalo, raste pristup internetu putem mobilnih uređaja – mobitela, tableta i USB modema. Podaci o pojedinačnoj uporabi interneta i računala pokazuju visoke postotke u svim dobnim skupinama do 64. godine, pogotovo kod mladih gdje je uporaba čak 97 % (16-24).

Koliko je “normalno”?

Doista je raznovrsna lepeza mogućnosti u koje svrhe koristiti internet u današnje doba: od upotrebe e-pošte, društvenih mreža, čitanja novina i časopisa, obavljanja posla od kuće, informiranja o proizvodima i uslugama, usluga e-bankarstva, do slušanja glazbe i online kupovanja. Kako je internet postao sveprisutan i većini dostupan (od ukupnog broja ispitanih kućanstava, njih 19 % koji su u istraživanju rekli kako nemaju internetski priključak 46 % je izjavilo da ga nemaju zbog dostatna znanja, a 35 % zbog previsoke cijene usluga i opreme), postavlja se pitanje količine vremena utrošenog na korištenje istog te koliko je „normalno“.

Pretjerano korištenje interneta može dovesti do niza neželjenih posljedica – izolacije i otuđenja te nesudjelovanja u aktivnostima u „stvarnom“ svijetu. Teškoće u svakodnevnom funkcioniranju te narušeno fizičko ili psihičko zdravlje mogu ukazivati na prekomjerno konzumiranje interneta. Ono što otežava uočavanje prekomjernog provođenja vremena online i posljedice je da u ovom slučaju sredstvo ovisnosti nije neka neuobičajena ili nezakonita tvar ili nedopušteno ponašanje, već naprotiv, nešto što danas svi više-manje radimo, više puta na dan. Ipak, postoje neki znakovi koji mogu ukazati na to naginje li uobičajeno korištenje interneta prema ovisnosti.

Oni mogu uključivati:

  • promjene raspoloženja
  • rastrojenost
  • nemogućnost kontroliranja vremena koje osoba provodi na internetu te sve manja želja za stvarnim društvenim životom
  • zanemarivanje obitelji i prijatelja
  • odustajanje od drugih uobičajenih aktivnosti
  • osjećaj euforije kada je osoba online
  • poremećaj sna i spavanja
  • promjena težine
  • problem s očima
  • osjećaj krivnje i srama zbog vremena koje osoba provodi online
  • stalno razmišljanje o internetu ili kada zbog interneta trpi stvarni život

O ovisnosti o internetu govorimo kao o ponašajnoj ovisnosti. Internet nam doista služi za svakodnevno komuniciranje, posao, razonodu i slično. S druge strane, ako zbog interneta trpi stvarni život i nemamo vremena za svoje stvarne prijatelje, bliske osobe, možemo govoriti o značajnoj teškoći ili ovisnosti.

Iskustva su pokazala da su ovisnosti o internetskoj komunikaciji i socijalnim mrežama podložna djeca te mladi nesigurni u sebe, smanjenog samopouzdanja te slabije razvijenih socijalnih i emocionalnih vještina. Oni zbog anksioznosti i stresa koje im stvaraju neposredne interakcije, kontakte i stvarno upoznavanje novih ljudi zamjenjuju internetskim interakcijama koje im pružaju lažan osjećaj sigurnosti i socijalne uspješnosti.

ovisnost o internetu

Postoje razne tehnike i metode liječenja ovisnosti od interneta pa je tako prihvaćena i logoterapija – terapija smislom. Ona nije samo posebna metoda za liječenje ovisnosti o internetu, no nudi pomoć u liječenju tako da ovisnim osobama pomaže otkrivati smisao vlastitih životnih vrijednosti. Ona postavlja pitanje, a ne sugerira ako osoba ne odluči kojim putem ići. Ovisna osoba nije slobodna, iako ima slobodnu volju koja joj je dana od prvog dana života, kao i svoju savjest i svijest koje joj pomažu da svakodnevno odlučuje, u svakom trenutku svog života. Trebamo znati da različiti izbori stoje na našem životnom putu i mi smo ti koji donosimo odluke, nitko to ne čini umjesto nas. U svakom trenutku odlučujemo se i gradimo sami sebe. Savjest je poput navigacije i sami smo odgovorni za izbor mogućnosti koje nam ona nudi.   

Kako roditelji mogu pomoći u prevenciji ovisnosti o internetu kod djece?

Sami se roditelji moraju educirati o korištenju interneta – moraju znati više od svoje djece. U Hrvatskoj postoje brojne udruge koje provode edukacije roditelja (npr. Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu – www.dkmk.hr). Roditelji trebaju ograničiti vrstu sadržaja kojoj djeca mogu pristupiti na internetu (npr. zabraniti pornografske stranice, igre na sreću, korištenje uvredljivog jezika i sl.). Trebaju uvesti jasna pravila o maksimalnom vremenu boravka djeteta na internetu jer tako djeca uče birati sadržaje koje žele gledate i uče razlikovati što im je na internetu važno, a što predstavlja samo popunjavanje praznog vremena kojeg mogu upotrijebiti za druge aktivnosti.

Roditelji moraju pratiti kako dijete koristi internet – najlakše je kad se kompjutor ili drugi medij drži u zajedničkom prostoru, dnevnoj sobi (nikako u spavaćoj sobi ili sobi bez nadzora roditelja) i da ga dijete koristi u vrijeme kada su i odrasli u toj prostoriji jer tada roditelji imaju kontrolu, a dijete samokontrolu nad sadržajima na internetu.

Sami roditelji ne bi trebali koristiti internet kao sredstvo smanjenja dosade ili pretjerano koristiti društvene mreže. Roditelji trebaju biti primjer svom djetetu jer djeca više uče gledajući ponašanje svojih roditelja nego slušajući što im roditelji govore.

Roditelji trebaju poticati zdrave navike i stilove života – trebali bi podržati dijete da se uključi u sportske aktivnosti, u druženju s vršnjacima i sudjelovanju u različitim društvenim i kulturnim aktivnostima, a takve aktivnosti su i najzabavnije kada su uključeni svi članovi obitelji! Više zajedničkog vremena provedenog u zajedničkim aktivnostima dovodi do veće povezanosti članova, osjećaja pripadanja i manje „dosadnih“ razgovora o štetnosti interneta.

Otkrijte jeste li ovisni o internetu i društvenim mrežama

Jedan od najkorištenijih dijagnostičkih instrumenata za ovisnost o internetu je onaj od Kimberly Young. Ako je potrebno, osvijestite problem i potražite pomoć. Internetski test ovisnosti (Internet Addiction Test = IAT), “Jeste li ovisni o internetu i društvenim mrežama?” se sastoji od 20 pitanja na koja odgovarate s brojem 0-5 (0= Ne odnosi se na mene, 1 = Nikada, 2= Rijetko, 3= Povremeno, 4 = Često, 5 = Uvijek). Ako je na pitanje “Koliko često na internetu ostaneš duže nego si planirao?” vaš odgovor ‘rijetko’ dobivate 2 boda. Nakon što odgovorite na sva pitanja i zbrojite bodove, saznat ćete u kojoj ste mjeri ovisni o internetu i društvenim mrežama.  

1. Koliko često na internetu ostaneš duže nego si planirao/la?
2. Koliko često zanemaruješ kućanske poslove da bi mogao/la provesti više vremena na internetu?
3. Koliko često ti je draže vidjeti što se događa online, nego biti intiman s partnerom?
4. Koliko često dobivaš/šalješ zahtjeve za prijateljstvo?
5. Koliko često ti drugi prigovore da podosta vremena provodiš na internetu?
6. Koliko često ti faks/posao pati zbog vremena provedenog na internetu?
7. Koliko često provjeravaš e-mail? Facebook? Bilo koji profil na internetu?
8. Koliko često pati tvoja produktivnost u životu van interneta zbog – interneta?
9. Koliko često postaneš samozatajan kad te netko pita što radiš na internetu?
10. Koliko često probleme u stvarnom životu zamijeniš razmišljanjem što bi mogao raditi na internetu?
11. Koliko često si se uhvatio/la da jedva čekaš doći online?
12. Strahuješ li da bi život bez interneta bio dosadan, isprazan, bez zabave?
13. Koliko često povisiš glas, pukneš na nekoga ako te ometa dok si na internetu?
14. Koliko često ostaneš budan/na do kasno zbog interneta?
15. Koliko često razmišljaš “Kako bi bilo super da sam sad online, da mogu provjeriti što se događa na Facebooku”
16. Koliko ti se često dogodi da kažeš “Još samo koju minutu”, dok si online?
17. Koliko često si rekao “Joj, sutra ću provesti na internetu manje vremena” i nisi u tome uspio?
18. Koliko često lažeš o tome koliko vremena provodiš online?
19. Koliko često izabereš ostati kući i biti na internetu, a ne izaći s društvom?
20. Koliko često se osjećaš depresivno, neraspoloženo i nervozno kad nisi online, a to sve nestane jednom kad se primjerice, logiraš na Facebook?

Rezultati

20 – 49 bodova: Vi ste prosječan online korisnik. Možete katkad surfati webom predugo, ali imate kontrolu nad upotrebom.

50 – 79 bodova: Imate povremene ili česte probleme zbog interneta. Trebali biste razmotriti njihov cjelokupni utjecaj na život.

80 – 100 bodova: Vaša upotreba interneta uzrokuje značajne probleme u vašem životu. Trebali biste smanjiti utjecaj interneta na vaš život i riješiti se problema koji su izravno uzrokovani korištenjem interneta.

Uz ovaj upitnik možete pogledati i upitnik “Samoprocjenski upitnik za ovisnost o internetu” .

Za više informacija potražite nas u:

  • Teslinoj 13, Zagreb
  • Telefonom: 01 7789 950

Članak je nastao u okviru projekta „OPIŠI ME!“ usmjerenog razvijanju socio-emocionalnih kompetencija i vještina djece i roditelja. Projekt financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Sadržaj članka je u isključivoj odgovornosti Pragme i ne može se smatrati službenim stavom Ministarstva.

Pročitajte i ovo:

Zablude o ovisnostima

Pragma o izazovu za obitelj:„Dan u tjednu bez ekrana“

Korištena literatura:
1. Državni zavod za statistiku (2019). Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca u 2019., prvi rezultati. Dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/02-03-02_01_2019.htm.
2. Faraci, P., Craparo, G., Messina, R. & Severino, S. (2013). Internet Addiction Test (IAT): which is the best factorial solution? J Med Internet Res, 9, 225.
3. Ivandić, M. (2018). Neki oblici pomoći u liječenju ovisnosti o Internetu. Logosfera, IV (6), 19-21.
4. Jerinić Njirić. M. Ovisnost o internetu – ovisnost novog doba. Dostupno na: https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/mentalno-zdravlje/1131.
5. Young, K.S. (2009). Internet addiction: The emergence of a new clinical disorder. Cyberpsychology and Behavior , 1, 237-24.

Foto: Pixabay, Pexels


Newsletter