fbpx

Ovi znakovi otkrivaju zloupotrebu droga

Roditelji i djeca

Svakome je od nas jasno da je traženje pomoći u drogama besmisleno, opasno i društveno neprihvatljivo. Međutim, ponekad to nije dovoljno da ih se izbjegne, a jednom kad se probaju, teško se od njih maknuti jer stvaraju fizičku i psihičku ovisnost.

Svatko od nas ima prirodnu potrebu za doživljavanjem ugode. Slažete li se s nama? Na žalost, ona se često traži na krivim mjestima i dobiva u opasnim drogama. Drogama smatramo sve psihoaktivne tvari sa psihoaktivnim učinkom odnosno tvari koje djeluju na središnji živčani sustav mijenjajući mišljenje, ponašanje i osjećaje. Upravo osjećaji, posebno oni negativni poput boli, patnje, samoće i stresa kao i želja za njihovim što bržim uklanjanjem, mogu biti razlog zlouporabe droge. Svakome je od nas jasno da je traženje pomoći u drogama besmisleno, opasno i društveno neprihvatljivo. Međutim, ponekad to nije dovoljno da ih se izbjegne, a  jednom kad se probaju, teško se od njih maknuti jer stvaraju fizičku i psihičku ovisnost. U svemu tome, dobro je to što zlouporabu droga mogu otkriti mnogi vidljivi znakovi, a rano prepoznavanje i uočavanje takvih znakova ima veliku preventivnu vrijednost.  

Najznačajnije droge i opasnosti zlouporabe

Po svom djelovanju droge se mogu razvrstati u psihodepresore, psihostimulanse, halucinogene i droge miješanog djelovanja poput marihuane i hašiša.

Psihodepresori poput alkohola, opijata, hipnotika i sedativnih lijekova imaju opuštajuće, umirujuće i uspavljujuće djelovanje. Izuzetno su opasni jer u većim količinama mogu dovesti do nesvjestice, kome, depresije centra za disanje i posljedične smrti.

Djelovanje psihostimulansa se manifestira ubrzanim prijenosom poruka u živčanom sustavu, ubrzanim radom srca, povišenjem krvnog tlaka i porastom tjelesne temperature. Takvo djelovanje imaju kokain, ecstasy, speed i metaamfetamini. Ove droge mogu biti izuzetno opasne. Kokain primjerice povišenjem krvnog tlaka može uzrokovati bol u prsištu, poremećaje srčanog ritma, a zbog prsnuća krvnih žila u mozgu ili prestanka rada srca iznenadnu smrt. Ecstasy, djelujući na centar za regulaciju temperature i stvarajući jaku hipertermiju, može uzrokovati teške poremećaje koagulacije i fatalna oštećenja vitalnih organa. U velikim količinama, psihostimulansi djeluju i na psihu stvarajući tjeskobu, paniku i psihotične reakcije slične shizofrenim psihozama.

zlouporaba droga

Halucinogene droge poput LSD i psilocibina mijenjaju doživljaj stvarnosti izazivajući bizarno i iracionalno ponašanje. Promjene u ponašanju mogu biti toliko intenzivne da dovode do straha od gubitka razuma i perceptualnih smetnji prisutnih u stanju pune svjesti poput iluzije, halucinacije, sinestezije i  depersonalizacije. Slična djelovanja na psihičko funkcioniranje imaju i marihuana i hašiš. Njihovo kronično uzimanje pogoršava prisutne simptome psihičkih poremećaja i dovodi do akutne psihotične krize.

Znakovi zlouporabe droga

  • nezdrav izgled i nejasan gubitak apetita
  • osip ili rane oko usta i nosa, krvarenje nosne sluznice
  • izrazito proširene ili sužene zjenice koje ne reagiraju na svjetlo, suzne oči i oslabljen vid
  • slaba kontrola mišića
  • znojenje i povraćanje
  • spavanje u neobično vrijeme ili povećana budnost
  • zapuštanje osobne higijene
  • oslabljeno pamćenje, mišljenje i motivacija
  • poremećaj rasuđivanja
  • poremećaj osobnosti
  • vidljivi tragovi uboda iglom
  • euforija i nekontroliran smijeh, hiperaktivnost
  • impulzivnost
  • paranoidne ideje
  • promjena prijatelja ili socijalno povlačenje
  • anksioznost i depresija

Također pročitajte:

Ovisnost u našoj sredini – ovisnost o opijatima

Ovisnost kojoj podliježu najmlađi

Od potrage za boljim raspoloženjem do ovisnosti?

Ovisnost o partnerskom odnosu

Literatura:
1. National Institute of Drug Addiction (NIDA): https://www.drugabuse.gov/drugs-abuse/commonly-abused-drugs-charts#hallucinogens, https://www.drugabuse.gov/drugs-abuse
2. Butorac K. 2010. Neka obilježja osobnosti kao prediktivni čimbenici zlouporabe i ovisnosti o drogama i alkoholu. Kriminologija i socijalna integracija. 18 (1): 1-130.

Foto: Pexels


Newsletter