fbpx

Osvijestite se, panika nikad nije dobro rješenje

Koronavirus

Paničarite li zbog nekog iznenadnog i potencijalno opasnog događaja kao što je epidemija koronavirusom? Osvijestite se! Radite upravo suprotno od onoga što biste trebali! Željeli bismo vam skrenuti pažnju na činjenicu da panika nikada nije dobro rješenje.

grlobolja

Paničarite li zbog nekog iznenadnog i potencijalno opasnog događaja kao što je epidemija koronavirusom? Osvijestite se! Radite upravo suprotno od onoga što biste trebali! Željeli bismo vam skrenuti pažnju na činjenicu da panika nikada nije dobro rješenje. Puno je bolje i pametnije pokušate li, umjesto paničarenja, usredotočiti se na druge, u tom trenutku bitnije stvari.

Što je panika i kako izgleda napadaj panike?

Panični poremećaj je oblik anksioznog poremećaja koji se manifestira ponavljanim napadajima panike. Zašto oni nastaju? Napadaj panike može biti vezan uz specifične situacije ili životne događaje koji izazivaju anksioznost, odnosno tjeskobu. Takve su situacije npr. gubitak bliske osobe, gubitak posla ili epidemija koronavirusom (COVID-19). S druge strane, postoje spontani napadaji panike koji se pojavljuju u tzv. “benignim” situacijama, primjerice tijekom obavljanja uobičajenih dnevnih aktivnosti ili odmora. Zbog “modernog” načina života, napadaji panike su češći nego što mislite. Stručnjaci procjenjuju da se pojavljuju u više od trećine odraslih.

Napadaji panike nastupaju naglo i traju relativno kratko. Karakterizirani su razdobljima izrazite nelagodnosti ili straha te iznenadnim i neobjašnjivim, somatskim ili spoznajnim, simptomima. Osobe koje imaju napadaj panike u samo nekoliko minuta doživljavaju vrlo intenzivne simptome: bol ili pritisak u prsima, vrtoglavicu, drhtavicu, tresavicu, pojačano znojenje, valove vrućine i hladnoće, mučninu ili nelagodu u trbuhu, ubrzan rad i lupanje srca te osjećaj nedostatka zraka i gušenja. Uz sve to, prisutan je strah od gubitka kontrole, ludila ili smrti.

Da bi se dijagnosticirao napadaj panike, ne moraju biti prisutni svi navedeni simptomi, već su dovoljna samo četiri. Što je broj napadaja veći, panični poremećaj je teži te dovodi do veće onesposobljenosti. Zbog toga, suočavate li se s nekim od ovih simptoma, potražite stručnu pomoć. Gore navedeni simptomi nisu toliko opasni za zdravlje, koliko mogu znatno narušiti kvalitetu života.

U liječenju napadaja panike i paničnog poremećaja koriste se farmakološka terapija i psihoterapija. Kombinirati lijekovi i intenzivna psihoterapija su pogotovo važni kada panični poremećaj prijeđe u kronični tijek bolesti sa sve češćim pojavljivanjima napadaja. Međutim, sve te metode ne mogu u potpunosti izliječiti bolest ako se oboljela osoba aktivno ne uključi i pomogne u procesu liječenja. Ona zaista može učiniti mnogo! Može se pokušati suočiti sa situacijom u kojoj se napadaj dogodio, prihvatiti činjenicu da ima napadaj, pokušati maksimalno izbjegavati negativne misli poput “nitko mi ne može pomoći” ili “umrijet ću”, pronaći najbolji način suočavanja sa strahom, duboko i polako disati te, koliko je god moguće, opustiti se.

Važno je usredotočiti se na bitnije stvari

Kako i na koje se stvari usredotočiti? Možda je trenutno najbolji primjer epidemija koronavirusom. Prema dosadašnjim analizama, infekcija koronavirusom nije toliko alarmantna. U oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest bez ili uz blagu upalu pluća pa se većina oboljelih osoba uspješno oporavlja. Samo 14% oboljelih ima teži, a samo 6% teški oblik bolesti. Međutim, takve su procjene dovoljan razlog za paničarenje. Prije nego li vas obuzme, pokušajte svoje misli usredotočiti na bitnije stvari.

Ne mislite li da je razumniji način ponašanja, umjesto paničnog praćenja neprovjerenih internetskih članaka, pozorno praćenje uputa stručnjaka? Što kažete da se umjesto nepotrebnog paničarenja usredotočite na maksimalno poštivanje svih mjera prevencije širenja zaraze?

Da poštujete opća pravila higijene ruku i higijene svih dodirnih površina?

Ne mislite li da je puno pametnije ako, umjesto paničnog kupovanja i gomilanja namirnica izbjegavate veće gužve u trgovačkim centrima i kupite samo ono što vam je uistinu potrebno? Kupite namirnice koje će održati vaše fizičko i psihičko zdravlje?

Da prestanete pušiti jer tako smanjujete rizik za razvoj teške plućne bolesti uzrokovane koronavirusom?

Izbjegavate korištenje javnog prijevoza, ograničite svoje kretanje, a posebno izbjegavajte kontakt s osobama koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu i kašalj?

Ako imate simptome respiratorne bolesti, ostanete kod kuće i pridržavate se savjeta liječnika?

Nije li bolje da se umjesto stvaranja nepotrebne panike pobrinete za svoju obitelj, za starije osobe, osobe koje su same, nemoćne i zbog kroničnih bolesti podložnije ovoj zaraznoj bolesti?

Jer, krenete li s razumnim provođenjem ovih mjera, možda ćete zaboraviti na paniku, a sebe i svoju okolinu zaštititi upravo od onog scenarija kojeg ste u paničnom napadaju zamišljali?

Pročitajte i ovo:

Nervozni ste? Pouzdajte se u ove ljekovite biljke!

Bolest u obitelji: kako uključiti dijete?

Bolest kao prilika za jačanje obiteljskog zajedništva

Kako prevladati stres da se ne prenosi na djecu?

Literatura:
1. Sandell R. et al. 2015. The POSE study – panic control treatment versus panic-focused psychodynamic psychotherapy under randomized and self-selection conditions: study protocol for a randomized controlled trial. Trials. 16:130.

Izvori:
1. HZJZ
2. https://www.ecdc.europa.eu/en/current-risk-assessment-novel-coronavirus-situation

Foto: Pexels


Newsletter