fbpx

Opasnost u prirodi

Obiteljska medicina

Boravak u prirodi osim uživanja često nudi brojne opasnosti, a među njima i obolijevanje od krpeljnog meningoencefalitisa. Zbog toga što ne postoji specifičan način liječenja ovo bolesti, ključna je prevencija.

 

Za aktivnost krpelja važni su povoljni okolišni uvjeti – temperatura i vlažnost koji su ove godine ubrzali sezonu krpelja. Krpelji su parazitski člankonošci koji obitavaju po grmovima, niskom raslinju, šikarama, prizemnom sloju šuma ili se sakrivaju u travi, no nisu ograničeni samo na ruralna područja. Danas ih sve češće susrećemo u parkovima, živicama, vrtovima i kućnim dvorištima urbanih sredina. Baš kao i svi drugi nametnici, svojom sposobnošću parazitiranja pomno biraju mjesto sisanja i mogućnost prijenosa zaraze uzročnicima različitih bolesti. Krpeljni meningoencefalitis je jedna od najčešćih. Zbog toga je potrebno, kod boravka u prirodi, povećati osobne mjere zaštite. One ne smiju biti ograničene samo na prve proljetne mjesece jer su krpelji aktivni sve do jeseni, a ako je zima blaga, ostaju aktivni i u zimskom razdoblju.

Krpeljni meningoencefalitis i gripa imaju slične simptome

Simptomi gripe su svima dobro poznati, a pojave li se u proljetnim ili ljetnim mjesecima, upozoravaju na krpeljni meningoencefalitis. Krpeljni meningoencefalitis je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Ovoj bolesti sklonije su odrasle osobe muškog spola koje zbog profesionalnih ili rekreativnih razloga vrijeme provode u prirodi. Blag oblik bolesti je praćen općom slabošću, klonulošću, visokom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima. Ovakav se oblik bolesti, nakon razdoblja inkubacije koje traje između jednog i dva tjedna, javlja u oko 90 % osoba dok se kod manjeg broja zaraženih razvije druga, meningoencefalitička faza. Obilježena je ponovnim porastom tjelesne temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti mozga i moždanih ovojnica: jakom glavoboljom, kočenjem vrata, fotofobijom, mučninom, povraćanjem, poremećajem svijesti i drugim neurološkim simptomima. U najtežim slučajevima može dovesti i do paralize dišne muskulature te smrtnog ishoda bolesti.

zena umor krevet bol mucnina

Prenosi li svaki ubod zarazu?

Relativno sporo hranjenje krpelja na tijelu domaćina (ptice i sitni šumski glodavci) koje mu omogućava usisavanje velikog broja patogenih organizama, visoki reproduktivni potencijal i visok stupanj preživljavanja čine ga učinkovitim prenositeljem patogenih mikroorganizama i uzročnikom bolesti. Uz to, usni su mu organi prilagođeni za bodenje kože i sisanje krvi. Dotakne li domaćin krpelja, on se nožicama zakači za njega te hodajući po tijelu traži povoljno mjesto gdje može probosti kožu i sisati krv. Najčešće su to vlažna i mekana područja tijela kao što je koža trbuha, prepona, pazuha ili područje iza uha. Ono što ga čini još lukavijim, to je njihova sposobnost prikrivanja. Bez obzira na to što njegovo traženje mjesta uboda može potrajati i više sati, a probadanje kože i desetak minuta, mi ga svejedno nećemo osjetiti. Razlog je tvar u njegovoj slini koja djeluje poput anestetika i omogućava mu siguran dolazak do hrane – krvi. U slini se nalazi i virus krpeljnog meningoencefalitisa koji onda putem uboda bolest prenosi na ljude.

Nađe li se čovjek u prirodnom okolišu krpelja zaraženog uzročnikom meningitisa, svojim ubodom zarazu može prenijeti i na čovjeka. Vjerojatnost prijenosa infekcije je veća što je krpelj dulje na tijelu žrtve. Smatra se da je, da bi došlo do prijenosa uzročnika bolesti iz zaraženog krpelja u čovjeka, potrebno da krpelj bude pričvršćen i da se hrani na domaćinu 10 do 24 sata. Zbog toga je krpelja potrebno što prije odstraniti s tijela. Drugi razlog je taj da do danas ne postoji specifičan način liječenja ove bolesti, već se liječenje simptomatsko, odnosno bazirano na ublažavanju prisutnih simptoma. Jedina mogućnost kontrole bolesti i smanjenja pobola je prevencija koja se provodi aktivnom, kontinuiranom imunizacijom tj. cijepljenjem.

 

Foto: Flickr, Pexels

 


Newsletter