fbpx

Opasnost snježnih proplanaka koju ne smijete podcijeniti

Zdrav život

Niži tlak zraka koji opada porastom nadmorske visine uzrok je manje količine kisika koju možemo iskoristiti iz zraka. Usmjerite se na tehnike aklimatizacije.

Većina ljudi se bez problema može popeti za jedan dan na 1500 do 2000 metara dok kod oko 20% osoba prilikom penjanja na 2500 metara i 40% osoba na 3000 metara nastaje neki oblik visinske bolesti. Visinska bolest uključuje nekoliko sindroma nastalih uslijed nedostatka kisika na velikim visinama. To je posve jasno znamo li da se parcijalni tlak kisika smanjuje s visinom pa na 5800 metara iznosi oko polovinu onoga na morskoj razini. Niži tlak zraka koji opada porastom nadmorske visine uzrok je manje količine kisika koju možemo iskoristiti iz zraka. To utječe na funkcioniranje mnogih organa, a osobito mozga koji je izuzetno osjetljiv na nedostatak kisika.

Visinska bolest – opasnost avanturista

Snježni zimski uvjeti posebno su privlačni zaljubljenicima prirode, planinarima, alpinistima i alpskim skijašima. U svojim avanturističkim pothvatima često zanemare negativne strane uspinjanja kao i brojne savjete i upozorenja stručnjaka. Visinska bolest predstavlja jednu od najvećih opasnosti tijekom boravka na velikim nadmorskim visinama. Brzina uspona, najviša dosegnuta visina i spavanje na visinama utječu na mogućnost nastajanja ovog poremećaja. Hladnoća i niske temperature još jače pogoduju njezinom nastanku. Blaži oblik poznat kao akutna planinska bolest može nastati u planinara i skijaša rekreativaca već na visinama od 2000 metara. Penjanjem se atmosferski tlak smanjuje pa svaki udisaj sadrži sve manje molekula kisika, a organizam se mora bržim i dubljim disanjem više truditi da bi pribavio potreban kisik. Ovaj najčešći oblik visinske bolesti manifestira se glavoboljom, vrtoglavicom, umorom, povraćanjem, gubitkom apetita, gubitkom daha i poremećajima spavanja. Važno je na vrijeme prepoznati simptome jer bolest može napredovati do vrlo ozbiljnog – visinskog edema mozga praćenog glavoboljom, konfuzijom, pospanošću, stuporom i komom. Vrlo siguran znak je i gubitak koordinacije mišića prilikom hodanja ili obavljanja određenih radnji koji najčešće nastupa 24 do 96 sati nakon brzog uspona iznad 2500 metara i najčešći je uzrok smrti osoba s visinskom bolesti.

Usmjerite se na tehnike aklimatizacije

Glavni i jedini način prevencije visinske bolesti je prilagođavanje tijela na promjene okoliša odnosno aklimatiziranje organizma s ciljem povećanja koncentracije crvenih krvnih stanica i kapaciteta za prijenos kisika. Proces aklimatizacije općenito traje jedan do tri dana na određenoj visini, no brzina aklimatizacije razlikuje se od osobe do osobe. Stručnjaci preporučuju da je za uspon iznad 3000 metara potreban odmor od minimalno jednog dana za svakih 1000 metara daljnje visine. Ukoliko se pojave neki od navedenih simptoma, bitno je odgoditi daljnji uspon ili se spustiti i što prije zatražiti liječničku pomoć.

alpinist snijeg planina

Skijaši rekreativci koji su tjelesno zdravi ne bi smjeli imati problema s visinskom bolesti jer do visine od 2500 do 3000 metara, kako se kreće i visina većine skijališta u Europi, u pravilu ne dolazi do visinske bolesti. Međutim, ovaj podatak ne treba uzeti kao striktno pravilo jer dobro tjelesno stanje ne smanjuje opasnost od te pojave, a u nekim slučajevima može čak i povećati jer omogućuje brži uspon.

Prije nego se prepustite čarima ovakvih zimskih aktivnosti preispitajte svoje zdravstveno stanje, sposobnosti i ne precjenjujte svoje mogućnosti. Polaganim tempom osvajajte snježne planinske masive.

 


Newsletter