fbpx

Odgovaramo na sva pitanja o raku dojke

Žensko zdravlje

Svaki oblik raka se ponaša različito, različitom brzinom raste i različito se brzo širi. Ista vrsta raka se u različitim ženama ne mora ponašati jednako, već potpuno različito. Svaka žena zbog toga zaslužuje posebnu pažnju, edukaciju i pomoć. 

Većina stanica našeg tijela ima sposobnost rasta, umnožavanja i dijeljenja. Posjedovanje ovih sposobnosti je vrlo važno za normalno funkcioniranje organizma jer omogućuje nadomještavanje prethodno odumrlih stanica novonastalim stanicama. U normalnim uvjetima ovakvi su procesi strogo genetski kontrolirani, no uslijed djelovanja genetskih ili okolišnih faktora, pojedine se stanice nekontrolirano umnožavaju i stvaraju tumorsku masu. Ona pak pritišće okolne zdrave stanice i tkiva te onemogućava obavljanje njihove funkcije. Tumorska masa se može proširiti i na udaljene dijelove tijela, a tada govorimo o metastatskom obliku raka koji otežava samo liječenje zloćudne bolesti.

 

Rak dojke je jedan od najčešćih zloćudnih bolesti žena u razvijenim zemljama. Svaki oblik raka se ponaša različito, različitom brzinom raste i različito se brzo širi. Ista vrsta raka se u različitim ženama ne mora ponašati jednako, već potpuno različito. Svaka žena zbog toga zaslužuje posebnu pažnju, edukaciju i pomoć.

 

Postoji li razlika između dobroćudnog i zloćudnog tumora dojke?

Razlika postoji. Dobroćudni tumor puno sporije raste od zloćudnog tumora. Dok je dobroćudni tumor lokalno ograničen, zloćudni tumor brzo urastaje u okolno zdravo tkivo. Zloćudni tumor, za razliku od dobroćudnog tumora, ima tendenciju urastanja u krvne i limfne žile i širenja u druge dijelove tijela zbog čega je vrlo agresivan. Zloćudni tumor je zbog toga vrlo teško u potpunosti ukloniti.

 

Koji su najčešći rizični čimbenici za obolijevanje od raka dojke?

U najčešće rizične čimbenike ubrajamo genetsku predispoziciju, prisutnost raka dojke u obitelji, kasnu trudnoću i porod te kratko dojenje. Istraživanja pokazuju da žena koja je prvo dijete rodila prije navršene 25. godine života ima dvostruko niži rizik obolijevanja od raka, a rizik se smanjuje i dojenjem koje traje dulje od godinu dana. Dugotrajno uzimanje hormonskog nadomjesnog lijeka, više od pet godina, povećava rizik obolijevanja od raka dojke. Iako se kao rizični čimbenik navodi i starija životna dob, to nije pravilo jer od raka dojke može oboljeti i mlada žena.

 

Može li se izbjegavanjem rizičnih čimbenika spriječiti razvoj raka dojke?

Dokazano je da žena kod koje su prisutni ovi rizični čimbenici ima veću vjerojatnost obolijevanja od raka dojke. Međutim, izbjegavanje rizičnih čimbenika ne znači da se od ove bolesti neće oboljeti, već da u slučaju obolijevanja postoje veće šanse za uspješno liječenje.

 

Može li maligna bolest nekog drugog organa potaknuti razvoj raka dojke?

Na žalost može. Vjerujemo li istraživanjima, žene koje su bolovale od endometrijalnog karcinoma ili karcinoma jajnika imaju dva puta veći rizik u odnosu na zdrave žene.

 

Koji su simptomi raka dojke vidljivi već u početnom stadiju?

Početni stadij raka dojke ima vrlo malo vidljivih simptoma. Najčešće su to čvor ili zadebljanje u dojci i pazuhu, osjetljivost dojke ili promjene na bradavici.

 

Uzrokuje li rak dojke bol?

Bol u dojci se obično ne povezuje s rakom dojke, ali zbog sigurnosti i isključivanja neke druge ozbiljne bolesti, najbolje je potražiti pomoć liječnika.

 

Utječe li duljina reproduktivnog razdoblja na razvoj raka dojke?

Da. Istraživanja su pokazala da žene koje su prvu mjesečnicu dobile prije 12. godine života i žene koje su ušle u kasnu menopauzu (nakon 55. godine) imaju povećani rizik nastanka raka dojke.

 

obitelj zena roditelji djeca trudnoca

 

Da li je rak dojke povezan s uzimanjem oralne kontracepcije?

Dok jedni stručnjaci smatraju da ne postoji značajna veza između oralne kontracepcije i povećanog rizika nastanka raka dojke, drugi sve više zauzimaju suprotne stavove vjerujući kako oralna kontracepcija povećava mogućnost oboljenja od ovog oblika raka. Ipak, u jednom se svi slažu – provođenje redovitih ginekoloških pregleda i jednomjesečnog samopregleda dojke kod žena koje uzimaju oralnu kontracepciju jedan je od najboljih oblika prevencije.

 

Kada se preporučuje započeti sa samopregledom dojki?

Iako se rizik za rak dojke povećava s godinama, samopregled se preporučuje obavljati već od rane mladosti. Žena time upoznaje svoje dojke i može lakše uočiti abnormalne promjene. Kako su dojke tijekom menstrualnog ciklusa sklone promjenama, samopregled se treba provoditi između šestog i desetog dana menstrualnog ciklusa jer su tada dojke najmanje napete. Važno je naglasiti da samopregled dojki nije dovoljna metoda za rano otkrivanje raka dojke jer se njome ne mogu napipati manji čvorovi.

 

Smatra li se mamografija savršenom metodom ranog otkrivanja raka dojke?

Ne. Nijedna metoda nije savršena. Pokaže li mamografski pregled prisutnost tvorbi u dojci, potrebno je napraviti i druge metode poput biopsije, citološke punkcije, ultrazvučnog pregleda ili magnetske rezonance. Time se sa sigurnošću potvrđuje radi li se o zloćudnom tumoru ili ne.

 

Može li žena samostalno zatražiti mamografski pregled?

Mamografski pregled je danas dio nacionalnog plana ranog otkrivanja raka dojke koji se zbog specifične građe tkiva dojke preporučuje za sve žene starije od 50 godina. Mamografsko snimanje dojki može se, na zahtjev žene i prema preporuci obiteljskog liječnika, zatražiti i ranije ukoliko su prisutni simptomi koji ukazuju na postojanje ove maligne bolesti.

 

Koji su oblici liječenja raka dojke danas dostupni?

Liječenje većinom započinje kirurškom operacijom, a ovisno o stadiju i obliku raka pristupa se kemoterapiji, zračenju, biološkoj ili hormonskoj terapiji.

 

Može li se rak dojke u potpunosti izliječiti ako se otkrije u početnom stadiju bolesti?

Liječnici smatraju da se više od 90% žena s karcinomom dojke može izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju i ispravno liječi. Stoga se educirajte, osluškujte znakove koje vam vaše tijelo šalje i odazovite se na nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke.

 

 

Foto: Pexels, Pixabay

 

 


Newsletter