fbpx

Odakle dolazi taj neugodan zadah?

Obiteljska medicina

Koliko često nakon buđenja iz dubokog sna, umjesto novog prekrasnog jutra, registrirate neugodan zadah iz usta? Svaki novi dan? Ne očajavajte jer niste jedini! Neugodan zadah iz usta je svakako neugodna, ali u većini slučajeva samo fiziološka pojava. Ponekad se doista smatra poremećajem zbog čega je dobio i svoj službeni medicinski naziv. Halitoza.

Koliko često nakon buđenja iz dubokog sna, umjesto novog prekrasnog jutra, registrirate neugodan zadah iz usta? Svaki dan iznova? Ne očajavajte jer niste jedini! Neugodan zadah iz usta je svakako neugodna, ali u većini slučajeva samo fiziološka pojava. Rezultat je smanjenog lučenja sline tijekom noći, posebno kod osoba koje spavaju otvorenih usta. Neugodan zadah se smatra normalnim i nakon konzumiranja određenih namirnica poput luka, češnjaka ili kave. No, što ako zadah postane puno više od fiziološke pojave? Neugodan zadah iz usta se ponekad doista smatra poremećajem zbog čega je dobio i svoj službeni medicinski naziv. Halitoza.

Kod traženja uzroka halitoze, najbitnije je razlikovati je li riječ o intraoralnoj ili ekstraoralno halitozi. Dakle, dolazi li neugodan zadah iz usta ili je rezultat poremećaja lokaliziranih negdje drugdje u organizmu pa čak i uzimanja lijekova? Odakle sve može dolaziti taj neugodan zadah?

Zadah iz usne šupljine

Prva stvar na koju većina pomišlja kod registriranog zadaha iz usne šupljine je loša oralna higijena odnosno neredovito pranje zubi. Međutim, u pozadini problema se obično kriju veći i ozbiljniji uzroci. Česti uzrok intraoralne halitoze su zubni kamenac i parodontne bolesti, gingivitis i parodontitis. Preciznije, riječ je o akutnom ulceroznom nekrotizirajućem gingivitisu, bolnoj infekciji zubnog mesa najčešće registriranoj kod pušača i osoba koje imaju lošu oralnu higijenu i prehrambene deficijencije ili su pod stresom. Parodontitis povezan s neugodnim zadahom također se pojavljuje u nekrotizirajućem obliku gdje je, zbog odumiranja potpornog tkiva, loši zadah logična posljedica. Ova ozbiljna stanja je zbog izrazito neugodnog zadaha teško ne zamijetiti.

Neugodan zadah u usnoj šupljini može proizlaziti iz još nekih specifičnih poremećaja – pemfigusa ili herpetičnog gingivostomatitisa. Pemfigus je rijetka autoimuna bolest obilježena mjehurima raširenima po koži i sluznicama. O herpetičnom gingivostomatitisu govorimo kada je u usnoj šupljini prisutna infekcija uzrokovana herpes simplex virusom s malim, crvenim i bolnim mjehurićima koji brzo pucaju i prelaze u ulceracije.

Jezik

Neugodan zadah najčešće potječe od naslaga na jeziku i pretjeranog nakupljanja bakterija na njegovom gornjem dijelu. To je i najčešći uzrok intraoralne halitoze. Kako bakterije potiču proces truljenja, nastali specifični spojevi su zapravo rezultat neugodnog zadaha.

Najpoznatija bakterija koja živi na jeziku i uzrokom je lošeg zadaha zasigurno je Helicobacter pylori.

Postoje i brojne druge bakterije koje stvaraju smrdljive sulfidne spojeve: Treponema denticolaTannerella forsynthensisSelenomonas sppBacteroides spp.Porphyromonas gingivalis i endodontalisFusobacterium spp.Eubacterium spp.Prevotella intermedia.

zadah

Dišni sustav

Halitoza se može razviti iz mnogih lokalizacija dišnog sustava krećući od samog ulaznog dijela dišnog sustava, nosa, pa sve do najsitnijih ogranaka pluća. Poticajni faktori su tako razne upale poput rinitisa, sinusitisa, tonzilitisa, faringitisa, bronhitisa i pneumonije. Nadalje, neugodan zadah može biti posljedica nazofaringealnog ili plućnog apscesa pa čak i karcinoma pluća.

Sistemski poremećaji

Iako ne tako česti, određeni sistemski poremećaji također mogu rezultirati neugodnim zadahom iz usta. Halitoza se tako može pojaviti uz hijatalnu herniju, gastroezofagealnu refluksnu bolest, šećernu bolest, cirozu jetre i zatajenje bubrega. Primjerice, zadah po acetonu koji je vrlo lako prepoznati upućuje na komplikaciju šećerne bolesti, dijabetičku ketoacidozu. Ustajali miris zemlje znak je zatajenja jetre, a miris po urinu zatajenja bubrega.

Zadah kao posljedica uzimanja lijekova

Poznato je da određeni lijekovi mogu dovesti do halitoze. Među takvim su lijekovima zasigurno disulfiram, dimetil sulfoksid, fenotijazini, nitrati i nitriti, klor hidrat, ali i mnogi drugi.

Pročitajte i ovo:

A kada je na redu intradentalna higijena?

Žeđ kao alarm prisutnosti bolesti

Odnos oralnog zdravlja i šećerne bolesti se može i mora poboljšati

Čuvajmo zdravlje usne šupljine

Literatura:
1. Bahadır Uğur Aylıkcı and Hakan Çolak. 2013. Halitosis: From diagnosis to management. J Nat Sci Biol Med. 4(1): 14–23.
2. S R Porter and C Scully. 2006. Oral malodour (halitosis). BMJ. 333(7569): 632–635.

Foto: Pexels


Newsletter