fbpx

Od usamljenosti i depresije do demencije

Zdrav život

Starije se osobe često osjećaju usamljenima i depresivnima što također nosi nove posljedice – demenciju. Kratak je put od usamljenosti i depresije do demencije.

osteoartritis kuka

Osobe starije životne dobi predstavljaju vrlo specifičnu i osjetljivu skupinu iz nekoliko razloga. Mnogobrojne promjene organa dovode do progresivnog slabljenja njihovih funkcija, ali i javljanja kroničnih bolesti. S druge strane, povećava se učestalost kognitivnih i psihičkih promjena. Starenje je udruženo s propadanjem kognitivnih funkcija kao što su smetnje koncentracije i teškoće u donošenju odluka. Starije se osobe često osjećaju usamljenima i depresivnima što također nosi nove posljedice – demenciju. Kratak je put od usamljenosti i depresije do demencije.

Usamljenost i depresija

Usamljenost je kompleksan pojam. Kako ga najtočnije i najjednostavnije definirati? Kao neugodno i emocionalno uznemirujuće subjektivno iskustvo koje se javlja kao odgovor na raskorak između željene i ostvarene razine socijalnog kontakta? Možda je sada jasnije o čemu pričamo? Usamljenost je puno više od subjektivnog iskustva jer predstavlja važan rizični čimbenik za zdravlje. Vjerujete li da usamljenost može smanjiti funkciju imunološkog sustava? Može i puno više od toga! Povezuje se s hipertenzijom, povećanom vjerojatnošću razvoja kardiovaskularnih bolesti pa čak i s preuranjenom smrtnošću.

Veliki broj istraživanja usamljenost povezuje s narušavanjem mentalnog zdravlja, najviše s depresijom. Međutim, usamljenost nije jedini uzročni čimbenik. S njom se često udružuju i mnogi drugi faktori: lošije zdravlje i bolničko liječenje, ovisnost o drugima, bolest ili smrt bliskih članova obitelji, umirovljenje, socioekonomski i financijski problemi, narušeni odnosi s članovima obitelji, razvod, kronični stres i mnogi drugi. Svi oni doprinose depresiji.

Kako biste shvatili koliko je depresija snažan poremećaj raspoloženja, reći ćemo vam samo nekoliko činjenica. Sposobna je mijenjati sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i socijalno funkcioniranje starije osobe. Glavni simptom depresije, sniženo raspoloženje, prati i pad kognitivnih funkcija. Znate li da je upravo kognitivno propadanje prediktor za razvoj demencije?

demencije

Iako je depresija afektivni, a demencija kognitivni poremećaj, njihovi su simptomi često preklapajući. Primjerice, u oba su poremećaja prisutni gubitak pamćenja, poteškoće u učenju i koncentraciji, promjene raspoloženja i emocija, slabljenje apetita i poremećaj ciklusa budnosti-spavanja. Dakle, tanka je granica između usamljenosti, depresije i demencije.

Sve do demencije

Demencija je kronični, obično ireverzibilni gubitak kognicije. Pod tim se pojmom najčešće misli na Alzheimerovu demenciju, no ona može uključivati i druge oblike demencije poput vaskularne demencije. Demencija je općenito vrlo atraktivni i intenzivno istraživani poremećaj. Tako su nedavno sakupljeni novi podaci koji ju usko povezuju s usamljenošću i depresijom.

Stručnjaci naglašavaju da, uklone li se ostali rizični faktori demencije, starije i usamljene osobe imaju dvostruko veći rizik za razvoj demencije u odnosu na osobe koji se ne osjećaju usamljeno. Kod starijih osoba oboljelih od depresije, demencija je nađena u 3% nakon jedne godine i u 79% nakon 4 do 18 godina! Zbog toga one dugoročno imaju značajan utjecaj na socijalno funkcioniranje i kvalitetu života pojedine osobe.

Psihijatrijski poremećaji poput depresije i demencije su još uvijek veliki javno-zdravstveni problem. Kao pojedinci ne možemo učiniti mnogo, ali i ono malo, ponekad je neprocjenjivo vrijedno. Možemo im se oduprijeti koliko je god moguće. Primjerice, uključivanjem starijih osoba u društvo kako bi sudjelovali u aktivnostima te zadržali aktivne i društveno važne uloge do kraja svog života. Neće li to uspjeti ukloniti, vjerujemo kako će barem usporiti razvoj demencije.

Pročitajte i ovo:

Kako razlikovati prirodno starenje i demenciju?

Jesenska depresija

Različite bolesti s istim simptomom – depresijom

Poremećaji raspoloženja mijenjaju doživljavanje sebe i svijeta oko sebe. Ne bojte se potražiti pomoć!

Intervju s dr. Laticom Friedrich: neuroznanost nudi nova uzbudljiva otkrića

Literatura:
1. Lovretić V, Mihaljević-Peleš A. 2013. Je li poremećaj kognitivnih funkcija u depresiji put u demenciju? Socijalna psihijatrija. 41(2): 109-117.
2. Tucak Junaković I, Nekić M, Burić I. 2013. Usamljenost i preferirana samoća kao prediktori samoprocjene zdravlja odraslih. Medica Jadertina, 43(1-2): 11-21.

Foto: Pexels, Pixabay