Koža kao najveći ljudski organ ima mnogobrojne funkcije. Nalazi se u stalnoj komunikaciji s ostalim sustavima organa, posebice sa živčanim, endokrinim i imunološkim sustavom. Nosi osjetila, sudjeluje u termoregulaciji te ima važnu ulogu u sintezi vitamina D. Održava elastičnost, čvrstoću i gipkost te zadržava vlagu sprječavajući gubitak vode. Kompleksna građa i direktna izloženost okolišu, čini ju podložnom raznim kožnim oboljenjima. Zbog toga mora djelovati kao prva linija obrane tijela od štetnih vanjskih čimbenika – bakterija, virusa, gljivica, alergena, iritansa, UV zraka i temperaturnih ekstrema. Mnoge kožne promjene i bolesti nastaju njihovim djelovanjem. Primjerice, visoka temperatura zraka potiče žlijezde lojnice na veću proizvodnju znoja što utječe na stvaranje akni kod osjetljivih osoba. Temperaturni ekstremi mogu potaknuti aktivaciju nekih kožnih bolesti poput rosacee. Agresivna sredstva za čišćenje oštećuju strukturu kože i narušavaju zaštitnu funkciju barijere gornjeg sloja kože zbog čega koža postaje osjetljiva. Kao takva, podložnija je kožnim infekcijama i bolestima kao što su atopijski dermatitis ili rosacea.

Dok na takve vanjske čimbenike možemo utjecati, unutarnje čimbenike, gene, hormone i stres, nismo sposobni kontrolirati. Geni u mnogim slučajevima odlučuju o predispoziciji tijela na kožne bolesti, posebice na psorijazu, atopijski dermatitis i ihtiozu. Stres oslabljuje organizam i olakšava put djelovanju negativnih vanjskih čimbenika. Na razvoj određenih kožnih promjena i bolesti mogu utjecati i bolesti poput šećerne bolesti ili zatajenja bubrega.

Kožne promjene i bolesti

Ozljede, ožiljci, madeži, akne, osipi, dermatitisi, promjene povezane s alergijskim reakcijama, autoimunim bolestima i poremećajima rada žlijezda lojnica i znojnica te tumori kože, samo su neke vidljive kožne promjene i bolesti. Izgled kože je stoga ključni pokazatelj cjelokupnog zdravlja i razvoja kožnih bolesti. Kožne promjene se mogu javiti u više oblika:

1. Makula

Makule su plosnate promjene u boji ili teksturi kože. U makule se ubrajaju najčešće kožne promjene: plosnati madeži, sunčane pjegice i osip kod alergija ili infekcija rikecijama, rubelom i ospicama.

2. Papula

Za razliku od makule, papule su izdignute promjene poput prištića, uzdignutih madeža, bradavica ili lichen planusa (upalnog osipa koji svrbi). Papule stvaraju i obodi kukaca, akne, seboroične keratoze i rak kože. Čvrste papule koje se šire u unutrašnje slojeve kože, dermis ili potkožno tkivo, nazivamo nodulima. Karakteristični noduli su prisutni kod cista, lipoma i fibroma.

3. Vezikula

Vezikule su promjene vidljive kod infekcije herpesom, kod akutnog alergijskog kontaktnog dermatitisa i određenih autoimunih poremećaja. Podrazumijevaju mjehuriće ispunjene bistrom tekućinom. Takve mjehure
promjerom većim od deset milimetara, ispunjene bistrom tekućinom, nazivamo bule. Mogu biti potaknute opeklinama, ubodima, nadražajnim sredstvima, alergijskim kontaktnim dermatitisom ili alergijskim reakcijama na lijekove.

4. Pustula

Pustule sadržavaju gnoj i znak su bakterijskih infekcija ili upalnih bolesti poput pustulozne psorijaze.

5. Urtikarija

Ova kožna promjena možda je poznatija pod nazivom koprivnjača. Manifestira se izdignutim promjenama sa svrbežom i lokaliziranim edemom okruženim crvenilom. Javlja se kao reakcija preosjetljivosti na lijekove, ubode, ugrize ili rjeđe kao reakcija na fizikalne podražaje sunčevom svjetlošću, visokom temperaturom ili drugim vanjskim čimbenicima.

6. Ljuske

Psorijaza je tipična kožna bolest koja se manifestira ljuštenjem, nakupljanjem orožnjelog epitela kože. Ljuske se mogu vidjeti i kod osoba sa seboroičnim dermatitisom ili gljivičnim infekcijama.

7. Petehije

Ove kožne promjene su rezultat sitnotočkastih potkožnih krvarenja koja se javljaju zbog poremećaja trombocita (trombocitopenije), upalnih procesa na stijenkama krvnih žila (vaskulitisa) ili raznih infekcija (meningokokcemija).

8. Ulkus

Ulkus ukazuje na gubitak površinskih slojeva kože, epidermisa i dermisa. Nastaje uslijed teških dermatitisa, dekubitusa, periferne arterijske bolesti i vaskulitisa.

Što se događa kod oštećene kože?

Kožne promjene i bolesti poremećuju prirodnu barijeru kože, ugrožavaju njezin zdrav izgled, a time i zaštitnu funkciju. Koža tada gubi vlagu i elastičnost, suha je, gruba i ispucana. Postaje osjetljiva na negativne vanjske utjecaje i sklona zarazama s pripadajućim znakovima i simptomima upale. Kožne promjene i bolesti zbog ovih posljedica predstavljaju veliki problem s fizičkog, ali i psihičkog aspekta te zahtijevaju ispravno liječenje. Upravo razlikovanje kožnih promjena omogućava postavljanje što ranije dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.

Foto: Pixabay, Pexels