fbpx

Od gripe i probavne infekcije do Guillain-Barréove paralize

Obiteljska medicina

Guillain-Barréov sindrom je rijetka autoimuna bolest perifernog živčanog sustava – upalna demijelinatna polineuropatija potaknuta najčešće akutnim upalnim procesom. Ovaj inače rijedak autoimuni poremećaj povezuje se s infekcijama probavnog i dišnog sustava.

Guillain-Barréjeve sindrom, trebušna viroza in gripa

Guillain-Barréov sindrom je rijetka autoimuna bolest perifernog živčanog sustava – upalna demijelinatna polineuropatija potaknuta najčešće akutnim upalnim procesom. Ovaj inače rijedak autoimuni poremećaj povezuje se s infekcijama probavnog i dišnog sustava. 

Zašto nastaje? 

Kako je riječ o autoimunom poremećaju, imunološki sustav stvara antitijela na stanice vlastitog organizma i oštećuje ih. Takav proces odvija se i u Guillain-Barréovom sindromu s time da su zahvaćeni spinalni korjenovi živaca, a ponekad i moždani živci. Kakva je posljedica? Vrlo ozbiljna – mišićna slabost i Guillain-Barréova paraliza tijela!

Kako se manifestira?

Postoji više oblika Guillain-Barréovog sindroma koji se razlikuju prema različitoj zahvaćenosti motornih i osjetnih vlakana perifernih živaca i autonomnog živčanog sustava te kliničkoj slici:

  • akutna inflamatorna demijelinizirajuća polineuropatija
  • akutna motorna aksonalna neuropatija
  • akutna motorna i senzorna neuropatija
  • varijante kao što su Miller-Fischerov sindrom 

Glavni dominirajući simptomi su trnci, simetrična mišićna slabost, gubitak refleksa i poremećaj osjeta.

U teškoj kliničkoj slici dominira Guillain-Barréova paraliza koja započinje u nogama te se širi na gornje udove, mišiće lica, mišiće zaslužne za disanje, moždane živce sve do paralize cijelog tijela.

Zbog zahvaćenosti moždanih živaca javlja se slabost facijalnih mišića, poremećaji artikulacije govora s nerazgovjetnim govorom, otežano gutanje, djelomična ili potpuna kljenut mišića za pokretanje oka i drugi vidljivi znakovi. Slabost mišića zaslužnih za disanje otežava samostalno disanje, uzrokuje dispneju, pomanjkanje daha i zahtijeva uvođenje respiratora dok slabost mišića za gutanje dovodi do potpune intravenske prehrane preko gastrostome.

Zbog poremećaja funkcije autonomnog živčanog sustava, dolazi do retencije urina, poremećaja znojenja u obliku prestanka znojenja (anhidroze) ili pojačanog znojenja (dijaforeze), poremećaja srčanog ritma (tahikardije, bradikardije), krvnog tlaka (paroksizmalne hipertenzije, ortostatske hipotenzije) i ostalih srčanih nepravilnosti koji ugrožavaju život i zahtijevaju hitnu hospitalizaciju.

Guillain-Barréova paraliza

Guillain-Barréova paraliza se najčešće javlja nakon bolesti probavnog ili dišnog sustava

Guillain-Barréov sindrom s paralizom tijela se mogu pojaviti u svakoj životnoj dobi, a najčešće se javljaju nakon infektivne bolesti probavnog ili dišnog sustava. Prvenstveno se povezuju s infekcijom uzrokovanom crijevnom bakterijom Campylobacter jejuni, citomegalovirusom, respiratornom bakterijom Myocaplasmom pneumoniae, Haemophilusom influenzae i herpesvirusom Epstein-Barr.

Guillain-Barréov sindrom je i česta neurološka komplikacija gripe, a u rjeđim slučajevima i cijepljenja protiv gripe. 

Svi navedeni infektivni agenti ili cjepivo mogu djelovati kao strani antigeni i potaknuti autoimunu reakciju. Na kraju, imunološki sustav kao antigene prepoznaje mijelinsku ovojnicu samog domaćina na koju reagira kao na strano tijelo. Krajnji rezultat ovakvog autoimunog napada na periferni živčani sustav je upala mijelina koja dovodi do paralize mišića i ostalih za život ugrožavajućih tegoba. 

Iako se u posljednje vrijeme sve češće spominje da upravo cijepljenje protiv gripe može biti uzrok ove opasne komplikacije, stručnjaci naglašavaju kako takvim podacima treba racionalno pristupiti jer je rizik od obolijevanja mali.

Stručnjaci koji su proučavali ovaj problem smatraju da cjepiva, posebno monovalentna inaktivirana cjepiva protiv pandemijske gripe A H1N1 stvaraju mali rizik od Guillain-Barréovog sindroma, točnije na milijun slučajeva cijepljenja pojavi se 1.6 slučajeva ove bolesti, te zaključuju da korist takvih cjepiva protiv gripe uvelike nadmašuje rizike njihove primjene.

Također pročitajtePodignimo svijest o rijetkim bolestima

Literatura:
1. Vuković B. i sur. 2015. Guillain-Barréov sindrom udružen s infekcijom virusom gripe A: prikaz bolesnice. Infektološki glasnik. 35(1): 33–35.
2. A. Salmon D. et al. 2013. Association between Guillain-Barré syndrome and influenza A (H1N1) 2009 monovalent inactivated vaccines in the USA: a meta-analysis. Science Direct. 381(9876): 1461-1468.

Foto: Pexels 


Newsletter