fbpx

Obitelj, adolescenti i slobodno vrijeme: kako ih uskladiti i spriječiti ovisnosti?

Aktualno, Roditelji i djeca

Aktivnosti slobodnog vremena iz domene društvenih, kulturnih, sportskih i edukativnih programa obično povoljno utječu na mladu osobu i smanjuju rizik od potrebe za sredstvima ovisnosti. Pri tome ih svaka mlada osoba bira za sebe, prema vlastitim interesima i vrijednostima koje mogu biti i vrijednosti njegove obitelji.

Nekoliko savjeta iz udruge Pragma: kako mladima može kvalitetno provođenje slobodnog vremena pomoći u izgradnji pozitivne osobnosti i sprječavanju određenih rizičnih ponašanja, između ostalog i ovisnosti?

Slobodno vrijeme je prostor koji treba omogućiti zadovoljavanje različitih psiholoških potreba kao što su potreba za pripadanjem i stvaranjem, za zabavom i učenjem te potreba za moći i kompetencijom. Odabir aktivnosti slobodnog vremena adolescenata je usko povezan s procesom identifikacije s određenom klikom (grupom) ili supkulturom.

Aktivnosti slobodnog vremena iz domene društvenih, kulturnih, sportskih i edukativnih programa obično povoljno utječu na mladu osobu i smanjuju rizik od potrebe za sredstvima ovisnosti. Pri tome ih svaka mlada osoba bira za sebe, prema vlastitim interesima i vrijednostima koje mogu biti i vrijednosti njegove obitelji.

Čak i u obiteljima u kojima postoje određena patološka ponašanja ili su narušeni odnosi, uključivanje djece od rane dobi u organizirane aktivnosti može nadoknaditi barem dio onoga što se propušta pružiti djetetu u obitelji – zajedništvo, smijeh, zabava, opuštanje, zagrljaji, toplina, pustolovina, znanje i vještine. Bio to judo, izviđači, ples, pjevanje ili volontiranje, djeca koja su uključena u organizirane aktivnosti slobodnog vremena izgrađuju svoje osobine i samopouzdanje u okolini koja s vremenom počinje činiti krug „važnih drugih“ u kojima zrcale sliku o sebi. Trener postaje odgajatelj, a društvo vršnjaka s kojima se provodi vrijeme u određenoj aktivnosti predstavlja životno vježbalište socijalnih, emocionalnih i komunikacijskih kompetencija. Naravno, uz uvjet da dijete aktivnost voli i da nije preopterećeno brojem i ritmom aktivnosti.

S razvojem djeteta aktivnosti se mijenjaju 

Dok su djeca u predškolskoj i ranoj školskoj dobi, poticaj za aktivnosti najčešće dolazi od roditelja koji trebaju moći procijeniti koja će aktivnost odgovarati njihovom djetetu i koja će potaknuti određene, motoričke, fizičke, mentalne, emocionalne, vještine i sposobnosti. No, u toj dobi je važno da se dijete primarno osjeća prihvaćeno u okolini u kojoj će provoditi svoje vrijeme kao temelj prihvaćanja aktivnosti i učenja nečeg novog te da s radošću pohađa tu aktivnost. Kasnije, tijekom nižih i viših razreda osnovne škole, dijete će samo lakše procijeniti odgovara li mu aktivnost na koju su ga potaknuli roditelji ili bi se radije uključilo u neku drugu.

Veliki zaokreti u interesima se obično događaju s pubertetom pa djetetu prestane biti zanimljiva aktivnost u koju je uključeno dugi niz godina. Moguće je da se pritom osjeća “izgubljeno“ jer nema ideju čemu bi se sada posvetilo u slobodno vrijeme, traži svoje interese, ali nije sigurno kako započeti nešto novo, hoće li mu se svidjeti i hoće li ustrajati. Važno je da roditelji dozvole adolescentu to vrijeme „traženja“, ali i da znaju reagirati kada primijete da mu je to postalo preteško i da se previše „izgubio“. Provodi li adolescent nekonstruktivno slobodno vrijeme (uglavnom na mobitelu, kompjutoru, vani u kafićima…) ili je pak, suprotno tome, previše opterećen učenjem i školskim obvezama nauštrb druženja s vršnjacima i razvijanja interesa, bilo bi važno ispitati od čega adolescent „bježi“ u takvo ponašanje.

djecak adolescencija tinejder soba krevet laptop slobodno vrijeme samoca zabrinutost glazba hobi
Foto: Pexels

Ponekad su mladi toliko opterećeni time da se uklope u društvo vršnjaka da manje osluškuju sebe pa se prilagođavaju ponašanju većine ili su opterećeni očekivanjima odraslih (roditelja) da budu uspješni pa ne razmišljaju o vlastitim željama i očekivanjima. 

Adolescencija je pogodno vrijeme za otkrivanje vlastitih interesa i aktivnosti koje osobu raduju, omogućuju joj da se izrazi, nešto stvori i da se angažira jer kroz njih ostvaruje svoju pozitivnu afirmaciju što je osobito važno za one adolescente koji je teško ostvaruju u svojoj primarnoj okolini, u obitelji i školi.

Pozitivna afirmacija je snažno povezana s otpornošću djece kad su u pitanju rizična ponašanja, uključujući i konzumaciju sredstava ovisnosti. Zbog toga je važno da roditelji i nastavnici potiču adolescente na razmišljanje o sebi, o svojim osjećajima, stavovima i interesima.

Ako je roditeljima teško doprijeti do svoje djece – adolescenata, dobro je u takvim slučajevima potražiti stručnu pomoć

U Pragmi djeluje besplatno savjetovalište za mlade i roditelje zahvaljujući potpori Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba, a omogućujemo i online savjetovanje za osobe izvan Zagreba. Pozivamo sve koji misle da im je podrška potrebna, osobito u nošenju s izazovima adolescencije i problemima ovisnosti, da nam se obrate!

Kontakti:

Udruga Pragma

Foto: Pexels


Newsletter