fbpx

Obični bršljan

Ljekovito bilje

Dok su plodovi običnog bršljana otrovni, listovi sadrže vrlo ljekovite kemijske tvari koje imaju blagotvoran učinka u liječenju mnogih bolesti.

Obični bršljan je trajna vazdazelena biljka iz porodice bršljana (Araliaceae). Ubraja se u biljke penjačice jer se vriježama i drvenom stabljikom pričvršćuje za stabla ili podlogu po kojoj puže. Zbog toga je i dobio naziv “Hedera helix” (grčka riječ hedra znači podloga i helix znači omotan). Može narasti do 30 metara visine. Korijenov sustav običnog bršljana je plitak, ali razgranat. Listovi se nalaze naizmjenično na kratkoj peteljci. Kožasti su, jednostavni, cjeloviti, peterokrpasti ili jajoliki. Lice listova je tamnozeleno i sjajno, a naličje svijetlo zelene boje. Listovi imaju izražene svijetle žile, u početku su dlakavi, a kasnije ogole.

Cvjetovi su žutozelene boje, pravilni, dvospolni, ali sitni i neugledni. Skupljeni su u štitaste cvatove. Ocvijeće je dvostruko, sastoji se od vjenčića od pet žutozelenih latica i čaške od pet lapova. U cvijetu se nalazi jedan tučak i pet prašnika. Plodovi su tamnoplave, okrugle bobice koje nose tri do četiri bjelkastosive, bubrežaste sjemenke. Plodovi običnog bršljana imaju gorak okus i otrovni su. U ljekovite svrhe se koriste listovi.

Stanište

Obični bršljan raste kao biljka penjačica po stablima, zidovima i drugim zapuštenim mjestima. Često se pronalazi kako puže po plodnom tlu u sjenovitim šumama. Nastanjuje područja do 1500 metara nadmorske visine. Obični bršljan se sve više uzgaja kao ukrasna biljka u vrtovima ili na grobljima.

Cvatnja i vrijeme branja

Obični bršljan cvate od rujna do studenog. Listovi se mogu skupljati tijekom cijele godine, ali je količina ljekovitih tvari najveća neposredno prije cvatnje tj. u kasno ljeto ili u ranu jesen. Listove treba polako i pažljivo sušiti na prozračnom mjestu kako bi zadržali svoju prirodnu boju.

Kemijski sastav običnog bršljana

Obični bršljan sadrži saponine (hederosaponin), flavonoide, derivate kavene kiseline, fitosterole, pektin, eterična ulja i glikozid hederin kojemu se pripisuje otrovni učinak.

obicni brsljan

Ljekovita svojstva običnog bršljana

  • Obični bršljan ima antioksidativno, protuupalno, antibakterijsko, antivirusno i protugljivično djelovanje.
  • Spazmolitičkim djelovanjem opuštaju spazam glatkih mišića dišnih puteva te ublažavaju podražaj na kašalj.
  • Zahvaljujući saponinima bršljan odličan je ekspektorans (olakšava iskašljavanje) i sekretolitik (razrjeđuje sluz).
  • Listovi bršljana imaju hepatoprotektivno djelovanje pa se koriste kod bolesti jetre. Potiču izlučivanje žuči, pomažu kod upale žučnih kanala, upale žučnog mjehura te žučnih kamenaca.
  • Hederasaponin djeluje vrlo snažno na krvne žile, usporava puls i zaustavlja krvarenje. Male količine hederasaponina šire krvne žile, a velike količine ih sužavaju.
  • Vanjskom primjenom liječe gljivične infekcije kože.
  • Potiču mikrocirkulaciju, odstranjuju suvišnu tekućinu i štetne tvari te smanjuju masne stanice i celulit.
  • Ublažavaju reumatske bolove i bolove kod gihta.

Korisni savjeti

Da bi se izbjegla otrovnost i iskoristila ljekovitost bršljana, preporučuje se uzimati gotove pripravke običnog bršljana. Iz lista bršljana se proizvodi ekstrakt u kojem je količina saponina standardizirana u terapijskoj dozi pa ekstrakt ne izaziva štetne popratne pojave. Terapija s preparatima bršljana ne bi smjela trajati više od dva tjedna. Prije ponovnog uzimanja pripravaka treba napraviti pauzu od 4 do 5 tjedana.

U anticelulitnom tretmanu bršljan se može koristiti u obliku uljnog macerata. Potrebno je potopiti suhi list bršljana u hladno prešano ulje (ulje badema, marelice, suncokreta ili masline) i ostaviti četiri tjedna. Dobiveni macerat je neutralnog mirisa, a osim u uklanjanju celulita djelotvoran je i kod venskih tegoba i gljivičnih infekcija kože.

U liječenju gljivičnih infekcija kože i reumatskih tegoba listovi običnog bršljana se koriste u obliku kupke ili obloga.

Nuspojave

Pri upotrebi normalnih količina pripravaka listova običnog bršljana nije zapaženo njegovo štetno djelovanje. Nuspojave u obliku uništavanja eritrocita, nadraživanja sluznice želuca i crijeva s proljevom i povraćanjem nastaju samo ako se uzima prečesto i u većim količinama. Svježi listovi kod osjetljivih osoba mogu uzrokovati kontaktni dermatitis. Plodovi su zbog toksičnog triterpenskog saponina (falkarinola) otrovni.

Latinski naziv: Hedera helix L.

Porodica: Araliaceae

Foto: Pexels, Pixabay


Newsletter