fbpx

Obična prehlada je najčešća bolest gornjih dišnih puteva

Obiteljska medicina

Obična prehlada i ostale virusne infekcije gornjih dišnih puteva danas su najčešće bolesti gornjih dišnih puteva i vodeći razlog izbivanja iz posla ili škole. Osobe sklone prehladi su i najčešći posjetitelji ordinacija obiteljskih liječnika. Zašto je to tako ako znamo da prehlada najčešće prolazi spontano bez potrebe za bilo kakvim medicinskim tretmanom?

Obična prehlada i ostale virusne infekcije gornjih dišnih puteva danas su najčešće bolesti gornjih dišnih puteva i vodeći razlog izbivanja iz posla ili škole. Osobe sklone prehladi su i najčešći posjetitelji ordinacija obiteljskih liječnika. Zašto je to tako ako znamo da prehlada najčešće prolazi spontano bez potrebe za bilo kakvim medicinskim tretmanom?

Razlog su najčešće nedovoljna informiranost o simptomima obične prehlade i njihova zamjena sa simptomima gripe te premalo znanje o mogućnostima prevencije i liječenja. Položaj dišnog sustava i njegova neprekidna komunikacija s vanjskom sredinom još su jedan od razloga učestalih pojava obične prehlade. Razvoju infekcije dodatno pomaže i slabija otpornost respiratorne sluznice, dug boravak u zatvorenim prostorijama, posebno za vrijeme zimskih mjeseci kada je i provjetravanje prostorija rijeđa.

Ne smije se zaboraviti ni specifičnost uzročnika prehlade

Uzročnik obične prehlade je virus. Danas je već poznato oko 200 virusa uzročnika prehlade. Najčešći uzročnici, rinovirusi i koronavirusi koji imaju visoku sposobnost prijenosa i širenja infekcije tijekom cijele godine, napadaju osobe svih dobnih skupina s većom učestalošću kod djece. Poznato je i više od 100 serotipova rinovirusa, a stručnjaci naglašavaju da su baš oni uzročnici 50% svih prehlada. Prehlada u rjeđim slučajevima može biti uzrokovana i virusima influence, parainfluence ili respiratornim sincicijskim virusom.

Simptomi obične prehlade

Obična prehlada nije praćena povišenom tjelesnom temperaturom. Ovo je možda najčešći zbunjujući simptom i razlog zamjene obične prehlade s drugim infekcijama gornjih dišnih puteva. Osim umora i iscrpljenosti, prehlada obično ne stvara ni druge opće simptome poput glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima. Pojave li se oni, uz povišenu tjelesnu temperaturu, znak su komplikacija prehlade koje su ipak rijetke i najčešće viđene kod djece.

Tipični simptomi obične prehlade su osjećaj suhoće ždrijela, kihanje, hunjavica, oslabljen osjet mirisa, pečenje očiju, osjećaj punoće i začepljenosti nosa te otežana prohodnost nosa. Za razliku od bakterijskih bolesti, obična prehlada je praćena sekrecijom bistrog, tekućeg ili sluzavog iscjetka iz nosa. U manjeg broja oboljelih, registrira se i nadražajni kašalj i blaga grlobolja.

Kako se može spriječiti obična prehlada?

Mjere prevencije obične prehlade nisu dovoljno učinkovite jer je prijenos virusa s čovjeka na čovjeka vrlo lak i omogućen raznim načinima: kapljičnim putem, izravnim dodirom prilikom kihanja, kašljanja i šmrcanja ili preko ruku i predmetima iz okoline.

viroza

Kako bi prevencija bila što učinkovitija, potrebno je redovito prati ruke, koristiti jednokratne papirnate rupčiće i provoditi dobru higijenu nosa. Kod osoba koje se bave umjerenim sportskim aktivnostima, sve se češće preporučuje i ne izbjegavanje tjelovježbe jer stručnjaci smatraju da ona skraćuje trajanje prehlade.

Zahtijeva li obična prehlada specifično liječenje?

Za virusne infekcije poput obične prehlade nema specifičnog lijeka. Međutim, specifično liječenje obične prehlade niti nije potrebno. Osobama s jače istaknutim simptomima, uključujući povišenu tjelesnu temperaturu, preporučuje se simptomatsko liječenje koje se usmjerava na snižavanje povišene tjelesne temperature, otvaranje neprohodnih dišnih puteva, ublažavanje nadražajnog kašlja, olakšavanje iskašljavanja kod produktivnog kašlja i jačanje imuniteta:

  • Povišena tjelesna temperatura se snižava fizikalnim metodama (primjenom hladnih obloga, tuširanjem) ili lijekovima, antipireticima.
  • Za otvaranje neprohodnih dišnih puteva preporučuju se fiziološka otopina i nosni dekongestivi jer smanjuju otok nosne sluznice, sekreciju i poboljšavaju prohodnost nosa.
  • Za ublažavanje kašlja je važna dobra hidracija i ovlaživanje sobnog zraka te uporaba lijekova, antitusika i mukolitika.
  • Jačanje imuniteta provodi se vitaminima.

Provođenje svih ovih mjera je neizmjerno važno jer, iako je obična prehlada blaga bolest koja ne zahtijeva liječenje, može rezultirati komplikacijama poput upale uha, upale sinusa ili pneumonije.

Foto: Pexels


Newsletter