fbpx

Obična borovica

Ljekovito bilje

Obična borovica raste u obliku grma ili nižeg stabla iz porodice čempresova. U našim se krajevima naziva i klek, brinja ili smrčika.

Obična borovica raste u obliku grma ili nižeg stabla iz porodice čempresova (Cupressaceae). U našim krajevima, obična se borovica još naziva klek, brinja i smrčika. Poznata je još od antičkog doba kada se koristila kao lijek i protuotrov kod ugriza otrovnih životinja. Obična borovica je vazdazeleni dvodomni grm kod kojeg muški i ženski cvjetovi nisu na istom stablu. Raste sporo, a doseže visinu do 15 metara. Korijenov sustav je dobro razgranat. Kora je sivosmeđa, u mladom stablu glatka, a kod starijeg izbrazdana te se ljušti u ljuskama. Ima kratke, bodljikave, igličaste, vazdazelene listove. Naličje igličastih listova je zeleno, a na licu sadrži bijelu prugu. Listovi su u obliku iglica smješteni po tri u jednom pršljenu. Igličasti listovi na biljci ostaju četiri godine.

Na ženskim i muškim biljkama, u travnju i svibnju, pojavljuju se ovisno o spolu žuti ili zeleni cvjetovi. Muški cvjetovi su jajasti i žuti, usmjereni prema gore i u pazušcima listova su skupljeni po dva ili tri. Ženski cvjetovi su zeleni i rastu pojedinačno u pazušcima listova. Plodovi su male, okruglaste, plavocrne bobice. U svakoj bobici, nalaze se tri trobridne, smeđe sjemenke. Za dozrijevanje su im potrebne dvije godine. Bobice su aromatičnog i trpkog okusa te se koriste za začinjavanje hrane. Od bobica i iglica se sprema ljekoviti čaj. Iz zrelih plodova se, destilacijom pomoću vodene pare, dobiva eterično ulje. Eterično ulje obične borovice je bezbojna ili zelenkasta tekućina specifičnog mirisa, ljutog i gorkog okusa, a koristi se u aromaterapiji. Obična borovica se za vanjsku primjenu najčešće koristi u obliku ulja.

Stanište

Obična borovica raste po brežuljcima, brdskim i gorskim područjima, u svijetlim borovim šumama, a jednako uspijeva i na kiselom i lužnatom tlu. U nas je obična borovica rasprostranjena na kamenitoj i krškoj podlozi, u primorskom, brdskom i gorskom području.

Cvatnja i vrijeme branja

Obična borovica cvate u travnju i svibnju, a plodovi sazrijevaju u jesen. Bobicama trebaju dvije do tri godine da dozru, a samo se zrele bobice beru u jesen i to s biljaka koje su stare najmanje tri godine. Zbog bodljikavih iglica, pametno je ispod stabla obične borovice staviti tkaninu i bobice tresti štapom. Bobice se suše na hladnom, suhom i prozračnom mjestu. Čuvaju se u dobro zatvorenoj posudi na tamnom mjestu.

Kemijski sastav obične borovice

Listovi obične borovice su bogati vitaminom C i karotinom. Plodovi sadrže invertni šećer, eterično ulje, flavonoidne glikozide, biflavonoide, proantocijanidine, katehinske trijeslovine, pektine, gumu, vosak, smolu i organske kiseline. Eterično ulje obične borovice sadrži monoterpene (α i β pinen), gorku tvar juniperin, tanin, sabinen, mircen, limonen, borneol, bornilacetat, kamfor, octenu i jabučnu kiselinu. Sadržaj eteričnog ulja ovisi o geografskom podrijetlu biljke.

obična borovica

Ljekovita svojstva obične borovice

  • Obična borovica se koristi kao antiseptik, diuretik i spazmolitik. 
  • Eterično ulje ima analgetsko i protuupalno djelovanje te se koristi kod upalnih i degenerativnih bolesti zglobova. Ublažava bolove u mišićima.
  • Smanjuje prekomjerno izlučivanje sluzi te se koristi u liječenju bolesti dišnih putova.
  • Obična borovica održava normalnu funkciju želuca i crijeva pa ima pozitivan utjecaj na bolesti probavnog sustava.
  • Igličasti listovi se mogu koristiti za uklanjanje otekline nogu i smetnje u cirkulaciji.
  • Zbog antiseptičkih svojstava, koristi se u pripravcima za njegu kože sklone bubuljicama i aknama.
  • Koristi se u pripravcima za uklanjanje celulita.

Korisni savjeti

Prilikom skupljanja listova i plodova, potrebno je biti vrlo oprezan kako se biljka ne bi zamijenila s borovnicom (Vaccinium myrtillus) ili šmrikom (Juniperus oxycearus). Najlakše ih se razlikuje po tome što šmrika na licu igličastih listova ima dvije odvojene pruge za razliku od obične borovice koja ima samo jednu prugu. Borovnica je pak listopadna biljka, sličnih plodova, ali listovi nisu igličasti.

Čaj od plodova obične borovice priprema se tako da oko 2 grama plodova prelijete šalicom kipuće vode. Ostavite stajati desetak minuta i procijedite. Pijete dva do tri puta dnevno, ali ne duže od deset dana. Kod osoba sa želučanim, crijevnim bolestima i dijabetesom, čaj se pije nezaslađen. Kod bolesti dišnog sustava, čaj se može zasladiti dodavanjem jedne čajne žlice meda.

Za poticanje protoka krvi, izlučivanje tekućine iz tijela i poboljšanje izmjene tvari, preporučuje se čajna mješavina plodova obične borovice, u jednakim dijelovima, sa stolisnikom (Achillea millefolium) i pravom koprivom (Urtica dioica) ili s listovima obične breze (Betula pendula) i prave kamilice (Matricaria chamomilla).

Kod grčeva u želucu i crijevima, upalnih bolesti želuca i crijeva, priprema se čajna mješavina od jednakih dijelova plodova obične borovice, pravog pelina (Artemisia absinthium) i prave kamilice (Matricaria chamomilla).

Nuspojave

Osobe s poremećenom funkcijom bubrega, trudnice i mala djeca trebaju biti oprezni prilikom korištenja eteričnog ulja obične borovice.

Više informacija o borovici možete pronaći pod:

  • Latinskim nazivom: Juniperus communis L.
  • Porodicom: Cupressaceae

Foto: Pixabay


Newsletter