fbpx

O COVID-19 i Kawasaki bolesti sve češće pričamo zajedno

Koronavirus

Čitajući aktualne vijesti o koronavirusu, oči su vam zapele za novu bolest koja bi s COVID-19 bolesti mogla započeti dijeliti zajednički put? Upamtili ste ju pod nazivom Kawasaki bolest, ali je to zapravo i jedino što znate? Zašto se o COVID-19 i Kawasaki bolesti sve češće priča zajedno? O kakvoj se zapravo bolesti radi?

pravila kućnog liječenja

Čitajući aktualne vijesti o koronavirusu, oči su vam zapele za novu bolest koja bi s COVID-19 bolesti mogla započeti dijeliti zajednički put? Upamtili ste ju pod nazivom Kawasaki bolest, ali je to zapravo i jedino što znate? Zašto se o COVID-19 i Kawasaki bolesti sve češće priča zajedno? O kakvoj se zapravo bolesti radi? S obzirom na to da bi mogla utjecati na epidemiju koronavirusom, odlučili smo je pobliže istražiti.

Tijek događaja

Posljednjih nekoliko tjedana, liječnici diljem Europe koji su u svakodnevnom kontaktu s COVID-19 pozitivnim osobama uočili su novi preokret u epidemiji koronavirusom. O čemu se zapravo radi? U odnosu na prijašnje godine, znatno je povećan broj hospitalizirane djece oboljele od Kawasaki bolesti. Takva su djeca pokazivala slične, ali opet nešto drugačije simptome od simptoma COVID-19 bolesti. Djeca su se borila s visokom tjelesnom temperaturom praćenom kožnim osipom te otečenim i upaljenim krvnim žilama. Među djecom s dijagnosticiranom Kawasaki bolesti, nekoliko njih je bilo pozitivno i na novi koronavirus.

Tog trenutka se počela rađati sumnja da koronavirus možda dijeli zajednički put s Kawasaki bolesti. Zašto? Prvenstveno zato što se već ranije za njezin razvoj okrivljivala infekcija, virusna ili bakterijska, koja bi bila sposobna potaknuti upalu i oštećenje krvnih žila u genetski predisponirane djece. Možda je u ovom slučaju kriva infekcija novim koronavirusom? Dijele li oni uistinu zajednički razvojni put ili ne, saznat ćemo tek za nekoliko mjeseci, možda čak i godina. Do tada se možemo upoznati s Kawasaki bolesti.

kawasaki bolesti

Upoznajte Kawasaki bolest

Kada je japanski pedijatar prvi puta otkrio ovu bolest koja je kasnije i po njemu dobila ime, zajedno je proučavao više različitih simptoma: visoku tjelesnu temperaturu, povećane limfne čvorove na vratu, kožni osip, crvenilo usta i grla, upalu sluznice oka (konjunktivitis) te otekline šaka i stopala. Tada o toj bolesti nije mnogo znao, no ustanovio je da bolest najčešće pogađa djecu do pete godine života i to obično tijekom kasne zime i ranog proljeća. Kasnije je toj grupi simptomima pripisao i razne komplikacije na srcu. Što je uzrok njihove prisutnosti tada nije mogao sa sigurnošću potvrditi, a točan uzrok bolesti ostao je nepoznat i do danas.

Ipak, danas smo zahvaljujući dostupnim istraživanjima otkrili mnoge druge vrijedne podatke. Kawasaki bolest je akutni febrilni vaskulitis, odnosno upala malih i srednje velikih arterija praćena vrućicom. Veliki utjecaj na aktivaciju bolesti doista imaju određene infekcije. Pretpostavlja se da infekcija poremećuje funkcioniranje imunološkog sustava i uzrokuje stvaranje protutijela koja potom napadaju endotelne stanice i stanice glatkih mišića krvnih žila. Rezultat je upala.

Nešto se više zna i o samim simptomima. Osip, lokaliziran na trupu, pelenskoj regiji i ekstremitetima, često se uspoređuje sa šarlahom, a prati ga crvenilo i ljuštenje kože. Usnice su izrazito suhe i ispucane, žarkocrvene boje jednako kao i jezik. Crvenilo zahvaća i dlanove te tabane dok su prsti na dlanovima i stopalima otečeni i zadebljani. Često je prisutna glavobolja, bol u zglobovima, a ponekad i u trbuhu udružena s proljevom. Moguće su i bubrežne manifestacije bolesti na koje ukazuju prisutnost leukocita u mokraći (piurija) i akutno zatajenje bubrega. Od mogućih srčanih grešaka i komplikacija, najviše prijete upala srčane ovojnice, upala srčanog mišića te aneurizma koronarnih arterija. Upravo one Kawasaki bolest svrstavaju u za život opasnu, ali na sreću rijetku bolest.

Iako se putevi Kawasaki i COVID-19 bolesti sve više isprepliću, željeli bismo naglasiti da osnovne razlike između njih ipak postoje. Kawasaki bolest nije zarazna bolest, ali ni ne postoji mogućnost sprječavanja njezine pojave. Za razliku od nje, razvoj COVID-19 bolesti možemo spriječiti i upravo u tome najveću ulogu imamo mi sami.

Sve aktualne članke vezane uz epidemiju koronavirusom potražite u kategoriji “KORONAVIRUS”.

Literatura:
1. de La Harpe M. et al. 2019. Thirty Years of Kawasaki Disease: A Single-Center Study at the University Hospital of Lausanne. Front. Pediatr. 7:11. doi: 10.3389/fped.2019.00011
2. https://www.cdc.gov/kawasaki/index.html

Foto: Pexels


Newsletter