fbpx

Nuspojave antibiotika

Obiteljska medicina

Kao i svaki drugi lijekovi koji se ne primjenjuju racionalno ili pravilno, i antibiotici mogu postati otrov. Nuspojave antibiotika kompliciraju tijek liječenja i dovode do stvaranja rezistentnih sojeva bakterija otpornih na antibiotike. Znate li da se većina nuspojava može izbjeći i pravilnim odabirom i doziranjem antibiotika? 

Bez brojnih lijekova danas ne bi mogli živjeti. Život kakav imamo ne bi bio moguć ni bez antibiotika koji su znatno olakšali liječenje suvremenih bakterijskih bolesti i iskorijenili veliki broj zaraznih epidemija koje su harale kroz povijest. No, kao i svaki drugi lijekovi koji se ne primjenjuju racionalno ili pravilno, i antibiotici mogu postati otrov.

Nuspojave antibiotika kompliciraju tijek liječenja i dovode do stvaranja rezistentnih sojeva bakterija otpornih na antibiotike. Znate li da se većina nuspojava može izbjeći i pravilnim odabirom i doziranjem antibiotika?

 

Nuspojave primjene antibiotika

Najčešće primjenjivani antibiotici, poput penicilina, cefalosporina ili inhibitora beta-laktamaza, dolaze iz skupine bela laktamskih antibiotika. Osim njih, lijekovi izbora u liječenju bakterijskih infekcija su i aminoglikozidi, makrolidi, doksiciklini, vankomicin i mnogi drugi. Dok svaki antibiotik pokazuje specifične nuspojave, većina nuspojava je zajednička svima. Upoznajte ih.

 

1. Alergijska reakcija

Alergijska reakcija može nastupiti od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon uzimanja antibiotika. Simptomi najčešće uključuju urtikariju, svrbež, crvenilo, bronhospazam, edem grkljana, otežano disanje, povišenu tjelesnu temperaturu, hipotenziju i anafilaksiju. Anafilaktička reakcija je najteži oblik alergijske reakcije koji se u praksi obično povezuje s primjenom penicilina. Dugotrajna primjena visokih doza te česta primjena istog antibiotika povećavaju opasnost od pojave alergije.

 

2. Proljev

Pojava proljeva s uzimanjem antibiotika nije neuobičajena pojava jer antibiotici svojim baktericidnim djelovanjem uništavaju i korisne bakterije normalne crijevne mikroflore. Proljev uzrokovan primjenom antibiotika je obično praćen ubrzanim radom crijeva i bolovima u trbuhu te prestaje s prestankom primjene lijeka. Ponekad se ipak može zakomplicirati enterokolitisom uzrokovanim bakterijom Clostridium difficile. Jaki bolovi u trbuhu, prisutnost krvi u proljevastoj stolici, mučnina i povišena tjelesna temperatura koji prate enterokolitis zahtijevaju liječničku pomoć. Uz proljev se često javljaju mučnina i povraćanje.

 

3. Oštećenje bubrežne funkcije

Bubrezi su organ koji antibiotici koriste za izlučivanje iz organizma, stoga su jedan od organa najpodložnijih štetnom djelovanju antibiotika. Narušavanje bubrežne funkcije se može manifestirati poremećajima u izlučivanju tekućine, pjenušavim izgledom mokraće zbog visokih koncentracija proteina u mokraći, izlučivanjem glukoze u mokraću unatoč njezinoj normalnoj razini u krvi te promjenama u koncentraciji elektrolita.

 

 

4. Oštećenje jetre

Osim preko bubrega, antibiotik se jednim dijelom izlučuje i preko jetre. Njegovim nakupljanjem u jetri stvara se sve jače opterećenje i posljedično oštećenje jetrene funkcije. Hepatotoksično djelovanje se može manifestirati u obliku nespecifičnog virusnog hepatitisa s mučninom, povraćanjem, bolovima u trbuhu, žuticom i tamnom bojom urina. Simptome je vrlo važno na vrijeme prepoznati jer teški hepatitis može rezultirati zatajenjem jetre opasnim po život.

 

5. Oštećenje sluha

Oštećenje sluha zbog terapije antibioticima se manifestira kao oslabljen sluh za visoke frekvencije. Prolazni šum u ušima (tinitus), nagluhost ili trajni gubitak sluha se mogu javiti odmah nakon prve doze antibiotika pa sve do nekoliko mjeseci nakon završetka liječenja. Uz oštećenje sluha, često su prisutni i vrtoglavica te gubitak ravnoteže. Osim antibiotika, u ototoksičnu skupinu lijekova spadaju i diuretici ili acetilsalicilna kiselina.

 

6. Neuropsihijatrijske nuspojave

Neuropsihijatrijske nuspojave su nešto rjeđe, ali opasne posljedice primjene antibiotika koje zahtijevaju što ranije liječenje. Manifestiraju se glavoboljom, iznenadnim i prolaznim gubitkom svijesti (sinkopom), vrtoglavicom, smetenošću i depresijom.

 

Nastupe li jednom nuspojave primjene antibiotika, one otežavaju i produljuju tijek liječenja te povećavaju troškove liječenja. Zbog toga liječnici moraju na temelju bolesnikovog zdravstvenog stanja i težine bolesti izabrati najbolji antibiotik koji će uništiti bakteriju, a pritom mogućnost nastanka nuspojava svesti na minimum.

 

 

Literatura:

  1. Krajinović V. 2017. Antibiotic-Associated Adverse Drug Reactions. Medicus. 26(1):47-51.
  2. Popović B. i sur. 29016. Nefrotoksični lijekovi. Acta Med Croatica. 70:309-314.

 

Foto: Pexels

 

 


Newsletter