fbpx

Nova snažna veza: Citokini, citokinska oluja i koronavirus

Koronavirus

Posljednjih nekoliko dana u uhu nam “zapinje” jedan novi medicinski pojam. Citokinska oluja. Kako ga stručnjaci dovode u usku vezu s koronavirusom, postaje nam sve zanimljiviji. Što je to citokinska oluja i zbog čega se sve više povezuje s koronavirusom? Kako bismo mogli kvalitetno odgovoriti na ova pitanja, odlučili smo ju detaljnije istražiti i približiti javnosti.

Posljednjih nekoliko dana u uhu nam “zapinje” jedan novi medicinski pojam. Citokinska oluja. Kako ga stručnjaci dovode u usku vezu s koronavirusom, postaje nam sve zanimljiviji. Što je to citokinska oluja i zbog čega se sve više povezuje s koronavirusom? Kako bismo mogli kvalitetno odgovoriti na ova pitanja, odlučili smo ju detaljnije istražiti i približiti javnosti. Krenut ćemo od citokina, nastaviti s citokinskom olujom, a završiti s COVID-19 bolesti. Je li otkrivena nova snažna veza?

Citokini

Citokini su polipeptidi ili glikopeptidi koje izlučuju limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti. Smatraju se prenositeljima međustaničnih informacija, biološkim modulatorima imunološkog odgovora i medijatorima upalnih bolesti. Kako funkcioniraju? Citokini nadziru gotovo sve funkcije urođene i specifične imunosti. Ponašaju se kao snažne molekule koje se oslobađaju iz imunosnih ili upalnih stanica, transportiraju u druge dijelove organizma i djeluju na funkcije drugih stanica što dovodi do brojnih bioloških učinaka. Njihova aktivnost ovisi o više faktora, ali prije svega o njihovoj koncentraciji. Danas je otkriveno preko 30 različitih citokina. Vjerujemo da ste čuli za interleukine, interferone ili kemokine? Sve su to citokini.

Citokini mogu biti pozitivni i negativni regulatori imunološkog odgovora. Primjerice, neke vrste citokina podržavaju upalni proces dok ga druge slabe inhibirajući stvaranje upalnih citokina.

citokinska oluja

Citokinska oluja

Citokinska oluja ili sindrom citokinskog šoka je zapravo pretjerani imunološki odgovor organizma na infekciju koronavirusom. Takva pretjerana reakcija rezultira povećanim umnožavanjem stanica imunološkog sustava. One pojačano izlučuju specifične citokine koji potom aktiviraju nove stanice imunološkog sustava. Citokinska oluja tako aktivira upalne procese koji dovode do teškog oštećenja tkiva i zatajivanja organa.

Tipičan primjer je teška upala pluća nastala kao rezultat zaraze novim koronavirusom. Međutim, pogledamo li u epidemije koje su se događale u bližoj ili daljnjoj povijesti, vidjet ćemo da se citokinska oluja registrirala i kod SARS-a te španjolske gripe. Takve smo bolesti uspjeli pobijediti, hoćemo li i novu COVID-19 bolest? Iako smo optimistični i vjerujemo u naš zdravstveni sustav, znanstvenike još uvijek zabrinjava činjenica da protiv citokinske oluje za sada ne postoji učinkoviti terapijski postupak.

Je li otkrivena nova snažna veza?

Prema trenutno prikupljenim informacijama mogli bismo zaključiti da je otkrivena. U osnovi patogenetskih mehanizama najtežih oblika COVID-19 bolesti može se zaista nalaziti citokinska oluja. Takva ekstremna produkcija proupalnih citokina može biti razlog razvoja teškog oblika upale pluća praćenog začepljenjem plućnih alveola i razvojem plućnog edema koji sprječava ulazak kisika u krvotok. U takvom stanju, pluća više nisu sposobna opskrbljivati vitalne organe s dovoljnom količinom kisika.

Krajnji rezultat je akutni respiratorni distres sindrom, teško zdravstveno stanje koje zbog zatajenja disanja zahtjeva pomoć respiratora, a može završiti i letalno. Manifestira se naglim pogoršanjem zdravstvenog stanja u vidu ubrzanog i otežanog disanja, osjećaja pritiska na plućima, ubrzanog rada srca, profuznog znojenja, korištenja pomoćne respiratorne muskulature za disanje i pojave cijanotične, plavkaste boje kože lica i usnica. Rizik od ovako teškog stanja se posebno povećava kod starijih osoba te kroničnih bolesnika.

Sada je i potpuno jasno zašto stručnjaci naglašavaju striktno poštivanje mjera prevencije. Ostanite doma!

Pročitajte i ovo:

Borba je teška, ali su pravila jednostavna

Evo kako izgleda blagi, a kako teški oblik COVID-19 bolesti

Sve ove informacije o koronavirusu su samo mitovi

Utjecaj samoizolacije na mentalno zdravlje pojedinca

Osvijestite se, panika nikad nije dobro rješenje

Literatura:
1. Čulić S. 2005. Citokini i autoimunosne bolesti. Paediatr Croat. 49 (1): 148-161.
2. Scott W. Canna, Edward M. Behrens. 2012. Making Sense of the Cytokine Storm: a conceptual framework for understanding, diagnosing and treating hemophagocytic syndromes. Pediatr Clin North Am. 2012 Apr; 59(2): 329–344.
3. Mehta P. et al. 2020. COVID-19: consider cytokine storm syndromes and immunosuppression. The Lancet. 395(10229):1033-1034.

Foto: Pexels


Newsletter