fbpx

„Nevidljiv“ deficit magnezija u tkivima

Zdrav život

Smanjena koncentracija magnezija u plazmi može predstavljati za život opasno stanje koje je potrebno na vrijeme sanirati. Znamo li kako?

Magnezij je kao kation vrlo bitan za brojne aspekte biologije stanice. Magnezij je element uključen u metabolizam glukoze, sintezu proteina i nukleinskih kiselina te rad mnogih enzima. Hrana bogata magnezijem uključuje punozrnate žitarice, zeleno povrće i orašaste plodove. Magnezij se svakodnevno gubi kroz feces, urin i znoj te je potreban redoviti nadomjestak putem hrane ili dodataka prehrani.

Može li hipomagnezijemija utjecati na iznenadnu srčanu smrt?

Smanjena koncentracija magnezija u plazmi, hipomagnezijemija, može predstavljati za život opasno stanje koje je potrebno što brže sanirati. Danas je poznat i „nevidljiv“ deficit magnezija u tkivima. Najčešće se javlja kao posljedica moderne prehrane koja ne zadovoljava dnevne preporučene doze magnezija. Klinička istraživanja pokazuju da nedostatak magnezija u organizmu može utjecati na razvoj bolesti poput metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2, aritmije i hipertenzije. Smanjene vrijednosti magnezija nađene su i kod kroničnih bubrežnih bolesti, nefrolitijaze, osteoporoze i aplastične osteopatije. Mnogi stručnjaci još uvijek istražuju postoji li veza između razine magnezija i iznenadne srčane smrti u općoj populaciji. Bez obzira na to, stručnjaci sve češće upozoravaju na sve manju zastupljenost namirnica magnezijem. Stoga je dodavanje magnezija prehrani jedna od mogućnosti pozitivnog utjecaja na održavanje zdravlja i prevenciju spomenutih bolesti.

Kako poboljšati djelovanje magnezija?

Jedna od glavnih funkcija magnezija je stabilizacija molekule adenozin-tri-fosfat-a (ATP-a) koja je osnova pohrane kemijske energije u stanici. Magnezij sudjeluje u aktivaciji brojnih enzima, a svaki nedostatak magnezija očituje se slabošću, grčevima u mišićima, probavnim tegobama, kljenuti, smušenošću i velikoj podložnosti stresu. Zbog toga je magnezij posebno neizbježan prilikom intenzivnog fizičkog i psihičkog rada te nakon konzumacije alkohola i većih količina hrane. Povećane potrebe za magnezijem potrebne su i u rekonvalescenciji, trudnoći i dojenju. Smatra se da se za svakih dodatnih 100 mg magnezija na dan, smanjuje rizik moždanog udara za 7%, a srčanog zatajenja za 22%. No, osim ispravnog oblika magnezija, za uspješnost njegovog djelovanja važna je i prisutnost vitamina B6 koji djeluje kao kofaktor u uspostavljanju njegove normalne ravnoteže te utječe na apsorpciju i njegovo pravilno iskorištavanje.


Newsletter