fbpx

Nesvjesno škripanje zubima je bolest

Obiteljska medicina

Većina osoba koja se bori s tim problemom ni ne zna da tijekom noći škripi zubima dok mali dio osoba, primijete li to članovi njegove obitelji, ne žele vjerovati u to. Zašto je to tako? Većina ljudi još uvijek ovaj poremećaj ne smatraju bolešću, no bruksizam prati čovjeka gotovo od njegova postanka pa sve do današnjeg modernog načina života kada zbog stresa postaje rastući zdravstveni problem.

Nevoljno, nesvjesno i pretjerano škripanje zubima i/ili stiskanje donje čeljusti koje se većinom javlja tijekom spavanja nazivamo bruksizam. Iako je ovaj poremećaj poznat već dugi niz godina, mnogi još uvijek nisu upoznati s njime. Naime, većina osoba koja se bori s tim problemom ni ne zna da tijekom noći škripa zubima dok mali dio osoba, primijete li to članovi njegove obitelji, ne žele vjerovati u to. Zašto je to tako? Većina ljudi još uvijek ovaj poremećaj ne smatraju bolešću, no bruksizam prati čovjeka gotovo od njegova postanka pa sve do današnjeg modernog načina života kada zbog stresa postaje rastući zdravstveni problem.

Uzroci bruksizma

Bruksizam se najčešće razvija u adolescentnoj dobi, između 18. i 29. godine života dok starenjem njegova učestalost opada. Danas su zabilježeni i podaci bruksizma u djece od četvrte do šeste godine života čiji je razlog najčešće nervoza prilikom rasta i razvoja zubi. Uzroci bruksizma još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, no smatra se da na razvoj utječu multifaktorijalni čimbenici.

Morfološke nepravilnosti na zubima kao što su neprikladni kontakti među zubima jedan su od razloga nastanka bruksizma. Oni mijenjaju položaj donje čeljusti i navode mišiće na kretnje koje stvaraju nekoliko puta veće horizontalne sile koje zubi ne podnose. Ovaj neuromuskularni uzrok najčešće je povezan sa psihofiziološkim uzrokom kao što je uznemirenje centralnog živčanog sustava u području bazalnih ganglija. Najveći utjecaj, prema mišljenju stručnjaka, danas imaju emocionalni stres, nervoza i drugi psihički faktori kojima su posebno izložene visokoobrazovane osobe te natjecateljski, agresivni tipovi osoba. Učestalost bruksizma se povećava i kod osoba koje uzimaju određene lijekove (agoniste dopamina, antidepresive…), kod ovisnika o drogama i osoba koje pretjerano konzumiraju proizvode s kofeinom. Bruksizam je sve češće povezan s Parkinsonovom i Huntingtonovom bolesti, a prisutan je i u obiteljima s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Naime, bruksist može imati osobu u obitelji s već izraženom kliničkom slikom bruksizma.

Bez obzira na uzrok, bruksizam je praćen specifičnim simptomima:

  • preosjetljivošću zuba na toplo – hladno te kiselo – slatko
  • škljocanjem čeljusnog zgloba i ograničenom pokretljivošću donje čeljusti
  • boli i nelagodom u predjelu uha prilikom žvakanja
  • bol u žvačnim mišićima ili čeljusnim zglobovima je glavni razlog traženja liječničke pomoći.

Posljedice bruksizma

Ponavljane kretnje donje čeljusti dovode do oštećenja zuba, mišića ili čeljusnih zglobova. Posljedično se pojačano troše žvačne plohe zubi, oštećuje se potporno zubno tkivo i nestaje kruna zuba što skraćuje zube. Zbog bruksizma dolazi do klimanja zuba, povećanog tonusa i hipertrofije žvačnih mišića, loma zubne cakline ili do prosijavanja zubne pulpe kroz istrošeni dentinski sloj. Ne liječi li se bruksizam na vrijeme, trošenje zubiju dovodi do gubljenja zagriza, promjene u fizionomiji lica čime se čeljusti, nos i brada sve više približavanju i uzrokuju karakterističan četvrtast izgled donje trećine lica.

škripanje zubima

Dnevni bruksizam

Dnevni bruksizam, poznat pod nazivom bruksomanija, nešto je rjeđa bolest čiji se uzročnici traže među poremećajima živčanog sustava ili psihičkim faktorima (stres, napetost, tjeskoba, anksioznost). Dok od noćnog bruksizma pate osobe oba spola, dnevnom bruksizmu su podložnije žene. Bruksomanija ima nešto lakši klinički oblik, no posljedice su približno jednako opasne: parodontitis, pulpitis (upala zubne šupljine), razni poremećaji čeljusnog zgloba, nekroze pulpe, bolovi, glavobolje tenzijskog tipa, zamor mišića žvakaća i pad koncentracije. Zbog toga bruksomanija, kao i bruksizam, zahtijeva pravodobno liječenje.

Postoji li najbolji način pomoći?

Cilj liječenja dnevnog i noćnog bruksizma treba biti usmjeren na uklanjanje uzroka i zaustavljanje ustaljenih neuromuskularnih navika. Danas postoje noćni savitljivi štitnici za zagriz koji relaksiraju žvačno mišićje i štite zube od pretjeranog trošenja žvačnih ploha zuba. Na žalost, štitnici djeluju samo na smanjenje simptoma bruksizma, a nakon prestanka njihovog korištenja simptomi se vraćaju. Štitnike većina stručnjaka smatra i nepraktičnima jer mogu uzrokovati karijes, bolesti parodonta i degenerativne promjene zgloba.

Kako bi se spriječile posljedice, najbolje je potražiti savjet stomatologa jer bruksizam može ostaviti velike negativne posljedice na zubima. U liječenju se koristi farmakoterapija u obliku blagih anksiolitika i mišićnih relaksansa. U određenim slučajevima, potrebna je ortodontska ili protetska terapija.

Najbolji, ali i najteži način pomoći je pokušati živjeti bez stresa. Može li se to postići? Nevjerojatno teško!

Pročitajte i ovo:

Sindrom pekućih usta

Kako san utječe na zdravlje i funkcioniranje mozga?

Ljekovitim biljem protiv nesanice

Foto: Pexels, Pixabay


Newsletter