fbpx

Ne zaboravite disati pravilno, punim plućima

Zdrav život

Disanje je spontani ritmički proces koji pluća mogu obavljati i bez utjecaja naše volje. O disanju zbog toga premalo razmišljamo, rijetko ga registriramo ili korigiramo. Jeste li sigurni da će pluća sama odraditi uspješan posao? Možda niste svjesni, ali vaš stil života, navike i okolina utječu na vaše disanje.

Disanje je spontani ritmički proces koji pluća mogu obavljati i bez utjecaja naše volje. O disanju zbog toga premalo razmišljamo, rijetko ga registriramo ili korigiramo. Jeste li sigurni da će pluća sama odraditi uspješan posao? Možda niste svjesni, ali vaš stil života, navike i okolina utječu na vaše disanje. Kako bismo vas osvijestili, navest ćemo najbanalniji primjer. Razmislite, koliko vremena dnevno provedete u sjedećem položaju? Pokušajte ga zamisliti. Ramena su usmjerena prema naprijed, trbušni mišići su opušteni, a prsni koš izgleda potpuno zarobljeno. Jesmo li pogodili? Upravo vam takav položaj dozvoljava disati samo gornjim dijelom pluća. Takvo je disanje nepravilno i za sobom vuče niz zdravstvenih problema. Naučite disati pravilno, punim plućima.

Disanje je najvažniji životni proces

Kada spavamo, dišemo. Kada se probudimo, i tada dišemo. Dišemo u svakom stresnom ili opuštenom, užurbanom ili monotonom, sretnom ili tužnom trenutku dana. Kada dišemo, zrak prolazi kroz nosnu šupljinu, ždrijelo, grkljan, dušnik, bronhe i bronhiole kako bi završio u alveolama pluća. Upravo se u njima događa izmjena plinova – kisika i ugljičnog dioksida. Kako? Kontrakcijom i relaksacijom dišne muskulature kisik ulazi u tijelo dok se ugljični dioksid izbacuje van iz tijela. Disanje obavlja i druge jednako važne funkcije. Sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature i acido-bazne ravnoteže u tijelu.

Razmišljate li ikad o tome kako dišete?

Većina nas na žalost diše nepravilno – nepotpuno i plitko. Takvo disanje smanjuje kapacitet pluća, a sve se više povezuje i s različitim posturalnim nepravilnostima poput povećane torakalne kifoze ili kifoskolioze. Šokantni je podatak da iskorištavamo samo 30 do 40% ukupnog plućnog kapaciteta! Razmišljate li o tome kako udišete i izdišete? Zašto je to bitno? Kada udišete, pluća se šire, dijafragma steže i spušta, a rebra podižu kako bi se prsni koš proširio. U suprotnom, kada izdišete, ošit se opušta i diže, rebra spuštaju, prsni koš smanjuje, a pluća skupljaju kako bi zrak istisnula van.

disati

Pravilnim, dugačkim i sporim udisajem i izdisajem izbacujete više ugljičnog dioksida pa i protok kisika u organizam postaje brži. Možemo zaključiti da tada više kisika dolazi do mozga, mišića i ostalih tjelesnih organa koji mogu nesmetano obavljati svoje funkcije. Zapamtite, dok bez hrane možete preživjeti i do nekoliko tjedana, bez disanja vam ostaje samo tri minute života! Počinjete li možda sada više cijeniti disanje? Disanje je najvažniji životni proces.

Istovremeno s opskrbom stanica kisikom, pravilnim disanjem se tijelo čisti od toksina. Dišete li pravilno, vaša su pluća sposobna čak 15 puta brže ukloniti sve prisutne otpadne tvari! Pravilno disanje osigurava bolju cirkulaciju, smanjuje bol, rizik od srčanih bolesti te pomaže u redukciji stresa.

Kako disati pravilno?

Disati pravilno znači disati punim plućima. Stručnjaci stoga naglašavaju da za pravilno disanje nije dovoljno samo prsno disanje kod kojeg se koristi samo gornji dio prsnog koša, već i dijafragmalno disanje. Prsnim disanjem do pluća dolaze znatno manje količine zraka pa je potrebno disati ubrzano što zahtjeva i više energije. Kada dišete dijafragmalno, ošit se isteže prema dolje pa se donji dio prsnog koša proširuje, a donji dio pluća ispunjava zrakom. Dakle, tek kada za disanje koristite i dijafragmu, tek tada počinjete koristiti puno veći plućni kapacitet. Počinjete disati punim plućima. Kako bi što lakše aktivirali dijafragmalno disanje, donosimo vam nekoliko savjeta:

U stojećem položaju, rukama spuštenima uz tijelo i uvučenim trbuhom pokušajte prvo udisati samo trbuhom tako da ga polako izbočite prema van. Udišite na nos, a izdišite na usta, polako i koncentrirano. Sljedećim udisajem pokušajte prvo napuhnuti trbuh, a zatim srednji i gornji dio prsnog koša. Kako bi lakše osjetili podizanje trbušne stijenke, spuštanje ošita i napuhavanje trbuha ispod dlana, dlanove možete položiti ispod prsne kosti. Zatim ispustite zrak iz pluća tako da vrijeme izdisaja za dva puta produžite od udaha te uvucite trbuh. Promijenite položaj u sjedeći, ležeći ili u pretklon te ponovite postupak. Činite to polagano i svjesno.

Pročitajte i ovo:

Veliko čišćenje pluća

Fizioterapija u liječenju pneumonije

Koji je vaš plan za prevenciju respiratornih infekcija?

Astma plan za kontrolu bolesti

Literatura:
1. Zaccaro A. et al. 2018. How Breath-Control Can Change Your Life: A Systematic Review on Psycho-Physiological Correlates of Slow Breathing. Frontiers in Human Neuroscience. 12(353): 16.
2. Ma X. et al. 2017. The Effect of Diaphragmatic Breathing on Attention, Negative Affect and Stress in Healthy Adults. Frontiers in Psychology. 8(874): 12.

Foto: Pexels


Newsletter