fbpx

Ne ulazite u vodu punog želuca jer vam prijeti utapanje!

Zdrav život

Svi mi koji toliko uživamo u ljetnom kupanju, plivanju i drugim sportskim aktivnostima u vodi, rijetko razmišljamo o mogućim opasnostima. Jedna od takvih opasnosti je utapanje koje posebno prijete osobama koje nisu izvrsni plivači. Postoje brojni faktori koji povećavaju mogućnost utapanja, a jedan od njih je plivanje punog želuca.

Svi mi koji toliko uživamo u ljetnom kupanju, plivanju i drugim sportskim aktivnostima u vodi, rijetko razmišljamo o mogućim opasnostima. Ponekad bi ipak trebali jer dogode li se, tada je možda prekasno. Jedna od takvih opasnosti je utapanje koje posebno prijete osobama koje nisu izvrsni plivači. Postoje brojni faktori koji povećavaju mogućnost utapanja, a jedan od njih je plivanje punog želuca.

Utapanje

Utapanje je akutno gušenje u vodi tijekom dužeg boravka ispod vode izazvano nakupljanjem tekućine u dišnim putovima i posljedičnom hipoksijom. Razmišljamo li o mehanizmu njegovog nastanka, bitno je da krenemo upravo od hipoksije. Poznajete li ovaj pojam? Hipoksija je akutni nedostatak kisika u krvi koji oštećuje mozak, srce i druga tkiva. Zašto? Iz jednog jednostavnog razloga – kada su pluća puna vode, ne mogu prenositi kisik u krv i dalje u sva tkiva. 

Nadalje, mehanizam utapanja nije jednak u slanoj i slatkoj vodi. Kod utapanja u slanoj vodi, morska voda, dolazeći do u pluća, uzrokuje razlike u osmotskim tlakovima. Zbog toga, voda velikom brzinom dolazi u pluća, a sol u krv. Posljedica su vrlo opasni plućni edem i zatajivanje srca. Utapanje u bazenima je sasvim drugačija priča jer stvara suprotne poremećaje. Kako slatka voda sadrži manje soli od krvi, velikom se brzinom povlači iz pluća u krv koju razrjeđuje. Posljedično se poremećuje kemijska ravnoteža: smanjuje se koncentracija elektrolita – natrija, klora, kalcija i magnezija, osim koncentracije kalija koja se zbog nastale hemolize (raspadanja eritrocita) povisuje.

Važno je naglasiti da oba slučaja prati akutni nedostatak kisika uz progresivnu metaboličku acidozu (nizak pH krvi) i povišeni ugljični dioksid u krvi. Sve to u konačnici dovodi do zastoja srca i smrti.

Uzroci i simptomi

Koji su simptomi utapanja? Najizraženiji su respiratorni simptomi poput spazma dišnih putova, respiratorne insuficijencije s ubrzanim disanjem i pusom te cijanotičnom bojom kože. Ti se simptomi udružuju s cijeđenjem pjenušave tekućine i povraćanog sadržaja iz usta, jako izraženim osjećajem straha i poremećajima ponašanja.

utapanje

U težim slučajevima dolazi do gubitka svijesti, pojave grčeva, prestanka disanja i zastoja rada srca. Kada se sve životne funkcije svedu na minimum, nastupa oduzetost, utopljenik pada na dno i nastupa smrt.

Ispijanje alkohola i uzimanje lijekova prije ulaska u vodu smatraju se glavnim faktorima rizika za utapanje. Uzrok može biti i izlaganje hladnoj vodi jer uzrokuje sistemsku hipotermiju (pothlađivanje), usporava srčani rad i preusmjerava krvotok iz ekstremiteta u vitalne organe, srce i mozak, kako bi se očuvala njihova funkcija. Pažnju je važno obratiti i na stanja poput konvulzije i hipoglikemije koja osobu privremeno onesposobljuju za plivanje i time drastično povećavaju rizik od utapanja. Ono na što želimo posebno usmjeriti pozornost jest uzimanje obilnih obroka netom prije ulaska u vodu. Puni želudac jedan je od ozbiljnijih uzroka utapanja!

Plivanje s punim želucem?

U posljednjih nekoliko godina, sve češće imamo prilike educirati se o opasnostima ljetovanja i kupanja. Poznate su činjenice na koje moramo obratiti pažnju, želimo li osigurati siguran boravak u vodi. Međutim, utapanje se rijetko povezuje s hranom. Naime, istraživanja su pokazala da obilni obroci netom prije ulaska u vodu mogu drastično povećati rizik od otapanja. Posebno su opasni kod osoba koje nisu iskusni i dobri plivači. Ovu činjenicu objašnjavaju s nekoliko znanstvenih teza. Prvo, organizam je usmjeren na probavljanje hrane pa usmjerava krv iz mišića ekstremiteta prema probavnom traktu. Zbog toga, tijekom plivanja stvara probleme s cirkulacijom povećavajući rizik od utapanja. Oni se najčešće manifestiraju grčevima u mišićima koji otežavaju plivanje. Dodatno, rezultirati mogu i smanjenjem krvotoka u mozgu te gubitkom svijesti. Razmislimo li malo bolje, to je logično – smanjeni protok krvi u ekstremitetima znači i manje raspoloživog kisika za mišiće potrebne za plivanje. Drugo, hrana u želucu može uzrokovati aspiraciju povraćanog sadržaja želuca u pluća s posljedičnim gušenjem i utapanjem.

Nije li ovo pomalo smiješan razlog utapanja? Jer, da biste ga spriječili, morate samo malo razmišljati i donositi pametne odluke – ne ulaziti u vodu barem 30 minuta nakon obroka. Za takve odluke trebate naći vremena čak i na ljetovanju.

Pročitajte i:

Kupači s lećama, budite na oprezu!

Među svim opasnostima ljetnih mjeseci, ovo je najveća

Literatura:
1. Janelle D. McCall, Britni T. Sternard. 2019. Drowning. StatPearls Publishing

Foto: Pexels


Newsletter