fbpx

Ne možete spriječiti astmu? Izbjegnite ove čimbenike rizika

Obiteljska medicina

Astmu nije uvijek moguće spriječiti jer neke osobe posjeduju genetsku predispoziciju. Međutim, moguće je izbjegnuti njezine najznačajnije čimbenike rizika. Sprječavanje simptoma astme izbjegavanjem čimbenika rizika – pušenja, pretilosti, alergija, respiratornih infekcija i onečišćenja zraka, od vitalnog je značaja za svaku oboljelu osobu.

Bronhalna astma je teški kronični, upalni poremećaj respiratornog sustava. To pokazuju i brojke smrtnih slučajeva za koje je upravo ona odgovorna. Vjerujemo li istraživanjima, oko 250 000 smrtnih slučajeva godišnje diljem svijeta posljedica su teških napadaja astme. Astmu nije uvijek moguće spriječiti jer neke osobe posjeduju genetsku predispoziciju. Međutim, moguće je izbjegnuti njezine najznačajnije čimbenike rizika. Sprječavanje simptoma astme izbjegavanjem čimbenika rizika – pušenja, pretilosti, alergija, respiratornih infekcija i onečišćenja zraka, od vitalnog je značaja za svaku oboljelu osobu.

Pušenje

Dokazano je da pušenje nadražuje dišne putove, povećava razinu alergen-specifičnog imunoglobulina E (IgE) i intenzitet upale te smanjuje učinkovitost lijekova na smanjenje upale u astmi. Posljedice takvog djelovanja duhanskog dima su češće pojave simptoma astme, lošija kontrola bolesti, češće pogoršanje bolesti i lošija kvaliteta života. Pušenje kod astmatičara može uzrokovati naglu bronhokonstrikciju, a dugoročno ubrzati propadanje plućnih funkcija. U opasnosti nisu samo pušači, već i osobe koje su pasivno izložene duhanskom dimu. Pasivno pušenje pogoršava sposobnost kontrole astme pa tegobe postaju učestalije, plućna funkcija ubrzano propada i povećava se potreba za zdravstvenom skrbi. 

Pretilost

Pretilost se kao suvremeni metabolički poremećaj sve više povezuje s opstruktivnim respiratornim bolestima poput astme. Proučavajući normalno uhranjene i pretile oboljele osobe, registrirana je znatna razlika u količini specifičnih upalnih faktora, težini simptoma, funkcionalnom kapacitetu pluća i kvaliteti života. Naime, pretilost pogoršava simptome astme, pogotovo zaduhu, smanjuje funkcionalni kapacitet pluća, utječe na češća pogoršanja bolesti i smanjuje uspješnost liječenja.

Alergija

Istraživanja su pokazala da osobe koje boluju od ekcema ili alergijskog rinitisa posjeduju veći rizik obolijevanja od astme. Da je alergija česti čimbenik rizika za nastanak astme pokazuje i činjenica da se jedan od najčešćih oblika astme naziva upravo “alergijska astma”. Pokretači alergijske astme mogu biti razni alergeni: pelud trava, korova i stabala, alergeni hrane, alergeni kućnih životinja, grinje iz kućne prašine i plijesni.

čimbenike rizika

Respiratorne infekcije

Respiratorne infekcije uzrokovane virusima ili bakterijama imaju značajan utjecaj na razvoj astme. S napadajima astme se najčešće povezuju rinovirusi, virus gripe, respiratorni sincicijski virus te bakterije poput Chlamydophila pneumoniae i Mycoplasma pneumoniae.

Onečišćenje zraka

Proučavajući istraživanja, pronašli smo poveznicu astme i još jednog čimbenika rizika – onečišćenja zraka. Dokazano je da izloženost onečišćujućim tvarima iz zraka pogoršava kliničku sliku bolesti. Dišni sustav astmatičara je posebno osjetljiv na povišene vrijednosti ozona, sumporovog dioksida, dušikovog dioksida te lebdećih čestica. Primjerice, udisanje ozona, glavne komponente smoga u nižim slojevima atmosfere, inicira kašalj, teško disanje i bolove u prsima. Udisanje dušikova dioksida povećava rizik nastanka upalnog procesa u dišnom sustavu i uzrokuje hiperreaktivnost na alergene. Osobe oboljele od astme jednako su osjetljive i na udisanje sumporovog dioksida jer uzrokuje bronhospazam. Lebdeće čestice poput prašine, dima, čađe i teških metala mogu prodrijeti duboko u pluća te povećati učestalost i težinu napadaja astme.

Astma se ne povezuje samo s onečišćenjem vanjskog zraka. Zbog sve dužeg boravka u zatvorenim prostorima, zrak zatvorenih prostora može biti znatno onečišćeniji od vanjskog zraka. Tome pridonosi prisutnost duhanskog dima, plinova od kuhanja i grijanja te kemikalija iz sredstava za čišćenje. Svi oni mogu potaknuti napadaje astme.

Što se događa u dišnom sustavu?

Svi ovi čimbenici rizika u dišnom sustavu stvaraju niz problema. Za početak, aktiviraju upalnu reakciju u dišnim putovima i hiperreaktivnost bronha. Što se zapravo događa s bronhima? Kao odgovor na upalu nastalu nakon izloženosti alergenima ili iritansima, nastupa reverzibilna kontrakcija, spazam njegovih glatkih mišića. Dišni putovi postaju suženi, a pojačano stvaranje sluzi dodatno blokira protok zraka. Rezultat toga su svi tipični simptomi astme poput zaduhe, kašljanja, pritiska u prsima i zviždanja prilikom izdisaja.

Pročitajte i ovo:

Nekontrolirana astma vapi za vitaminom D

Astma plan za kontrolu bolesti

Brisanjem kućne prašine uklanjate zdravstvene probleme

Ne zaboravite disati pravilno, punim plućima

Literatura:
1. Aanerud M. et al. 2015. Interaction between asthma and smoking increases the risk of adult airway obstruction. European Respiratory Journal. 45(3): 635–643.
2. Sideleva O. et al. 2012. Obesity and Asthma: An Inflammatory Disease of Adipose Tissue Not the Airway. Am J Respir Crit Care Med. 186(7): 598–605.
3. Kučić Grgić D. i sur. 2020. Utjecaj onečišćenja zraka na razvoj astme. Kem. Ind. 69 (1-2): 17−23.

Foto: Pexels


Newsletter