fbpx

Najčešće bolesti kosti i zglobova

Obiteljska medicina

Koštani sustav određuje veličinu i osnovni oblik tijela, daje čvrstoću i stabilnost, štiti tjelesne šupljine, predstavlja uporište za mišiće, sudjeluje u metabolizmu kalcija i sadrži činitelje rasta i krvotvorne organe. Da bi se određene kosti mogle povezati, zaslužni su nezamijenjivi spojevi, zglobovi.

Koštani sustav je kompleksna cjelina građena od kosti koje izgrađuju naše tijelo. Uloga koštanog sustava je neizmjerno važna, a omogućena zahvaljujući specifičnoj građi kosti i koštanog tkiva.

Koštani sustav određuje veličinu i osnovni oblik tijela, daje čvrstoću i stabilnost, štiti tjelesne šupljine (lubanjska šupljina, zdjelična šupljina), predstavlja uporište za mišiće, sudjeluje u metabolizmu kalcija i sadrži činitelje rasta i krvotvorne organe. Da bi se određene kosti mogle povezati, zaslužni su nezamjenjivi spojevi, zglobovi. Oni omogućuju izvođenje uravnoteženih kretnji, pružaju stabilnost i smanjuju mogućnost oštećenja struktura uslijed dugotrajne upotrebe.

Kosti i zglobovi su tijekom života neprestano podložni promjenama i oštećenjima.

Metaboličke bolesti kosti

Metaboličke bolesti kosti se očituju kroz oštećenja i promjene oblika, sastava i čvrstoće kosti, a sve zbog poremećaja u mineralnom sastavu kosti. Najčešće su to osteoporoza, giht, Pagetova bolest, rahitis i osteomalacija.

Maksimalna gustoća kostiju koja se postiže oko tridesete godine života ovisi o odgovarajućoj opskrbi mineralima, posebno kalcijem, o hormonima kao što su paratireoidni hormon, hormon rasta, kalcitonin, estrogen ili testosteron te o vitaminu D. Njihova neravnoteža dovodi do razvoja osteoporoze. Iako se ona najčešće povezuje sa starenjem, na njezin razvoj utječu i druga stanja kao što su preuranjena menopauza, neliječena hipertireoza, dijabetes ovisan o inzulinu, reumatoidni artritis i zloćudne bolesti krvotvornih organa. Među uzrocima se nalaze i stanja na koja se može utjecati – neadekvatna prehrana (nedostatak kalcija, vitamina D), nedostatak tjelesne aktivnosti, anoreksija, pušenje, alkoholizam i  dugotrajna depresija, stoga se osteoporoza može spriječiti. Još jedan razlog za njezinu prevenciju je i veliki rizik od prijeloma kosti koji ona sa sobom donosi. Prijelomi ne moraju nastati samo zbog pada, već i tijekom uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Osteoporotični prijelomi znatno narušavaju kvalitetu života i povećavaju mortalitet zbog čega je osteoporozu važno na vrijeme prepoznati i liječiti.

Nenormalni rast kostiju koje se povećavaju i postaju sve mekše ukazuju na Pagetovu bolest koja može zahvatiti bilo koju kost, ali najčešće zahvaća lubanju, ključnu kost, nadlaktičnu kost, kralješke, zdjeličnu kost, bedrenu i goljeničnu kost.

Taloženjem kristala u zglobovima zbog nenormalno visokih vrijednosti mokraćne kiseline u krvi nastaje giht. Za razliku od osteoporoze i Pagetove bolesti koje obično nemaju simptome, giht uzrokuje upalu (artritis) i bol.

Rahitis, dječja bolest kostiju i osteomalaciju, rahitis kod odraslih, povezuju vrlo slični uzroci – nedovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti i problemi s apsorpcijom vitamina D. Karakterizirane su krhkim i savitljivim kostima, deformacijama kostiju i cijelog kostura te bolovima u kostima.

Križobolja

Križobolja je danas jedan od najučestalijih zdravstvenih problema. Ova bol, koja može nastati naglo ili postepeno, lokalizirana je u donjem dijelu kralješnice ili se širi u jednu ili obje noge. Iako postoje brojni uzroci bolova u kralježnici, najčešći uzrok je nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premašuje snagu određenih mišića. Križobolja je zbog degeneracijskih promjena kralješaka i međukralježničnih dijelova česti simptom spondiloze starijih ljudi, no od ovog zdravstvenog problema pati i sve veći broj osoba mlađe životne dobi. Prisutna je kod prirođenih iskrivljenja kralješnice (kifoza, skolioza), upalnih reumatskih bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht), raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis), osteoporoze te ozljeda. Uzrok križobolje može biti i pretjerana tjelesna težina, manjak tjelesne aktivnosti, ravna stopala, nepravilna obuća, prevelika duševna napetost ili kronični stres.

Bolesti zglobova

Osteoartritis je najčešća bolest zglobova. Predstavlja kroničnu bolest zglobova obilježenu degeneracijom zglobne hrskavice i okolne kosti što može uzrokovati bol i ukočenost. Bol se obično pogoršava vježbanjem dok zglobovi mogu biti ukočeni nakon mirovanja ili spavanja i proći u prvih pola sata nakon početnog gibanja. Uzrok ove bolesti može biti nepoznat ili ona nastaje kao posljedica Pagetove bolesti kosti, raznih deformiteta, ozljeda ili jednostavno zbog pretjeranog korištenja zgloba. Simptomi se razvijaju postupno pogađajući na početku samo jedan ili nekoliko zglobova. Obično su zahvaćeni zglobovi prstiju, baze palca, ruke, vrat, donji dio leđa, palci noge, kukovi i koljena.

Foto: Pexels, Pixabay 


Newsletter