fbpx

Možemo li smanjiti unos skrivene soli?

Zdrav život

Nismo ni svjesni u koje se sve proizvode dodaje sol te kako višak soli djeluje u organizmu.

Kuhinjska sol ili natrij klorid ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima te je neophodna za pravilno funkcioniranje organizma. Sol pomaže u regulaciji krvnog tlaka i u pravilnom radu živčanog sustava. Na žalost, zbog pretjeranog unosa, neznanja ili loših prehrambenih navika, kuhinjska sol danas uzrokuje više štete nego dobrobiti za naš organizam. Najveći dio kuhinjske soli unosimo u obliku “skrivene” soli koja je prikriveni sastojak svakodnevno korištenih gotovih i konzerviranih proizvoda.

Svjetska zdravstvena organizacija je već poduzela preventivne mjere i ograničila dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu na oko 5 grama, a maksimalan unos na 6 grama dnevno. Djeci je za fiziološke potrebe organizma dovoljna puno manja količina soli, oko 1 g soli dnevno.

Danas se u Hrvatskoj provodi i Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli, no možemo li u tome i sami pomoći?

Možemo, ali kako?

Prilikom pripreme jela, kuhinjsku sol dodajte u malim količinama. Velika većina osoba smatra da ako se ne osjeća kuhinjsku sol u hrani, hrana nije ukusna. To je stvar navike, stoga prilikom začinjavanja hrane pokušajte staviti samo toliko soli da pojačate okus namirnice, a ne soli. Neka vam sol bude začin za stvaranje intenzivnijeg okusa hrane, a hranu prije soljenja probajte.

Pročitajte iJesti ukusno ne znači jesti slano

Bez obzira na to što hranu kuhate sami, budite svjesni da se sol nalazi i u raznim konzerviranim namirnicama korištenim u domaćoj pripremi jela. Jeste li znali da mnoge namirnice koje kupujete za pripremu jela sadrže velike količine soli? Među njima su grašak, kukuruz, tunjevina, konzervirano povrće i mesne prerađevine. Podaci o udjelu soli moraju se nalaziti na deklaraciji svakog pojedinog proizvoda, stoga obratite pažnju na to. Skrivenu sol možete izbjeći ako u naviku uvedete čitanje deklaracije ili kupujete namirnice sa smanjenim udjelom soli.

Kruh i ostali pekarski proizvodi, koji su zastupljeni u svakodnevnoj prehrani, velik su izvor kuhinjske soli jer im ona poboljšava okus, utječe na razvoj glutena i brzinu fermentacije u tijestu. Istraživanja pokazuju da je dnevni unos kuhinjske soli kruhom i pekarskim proizvodima oko 25% do 30%, a taj se udio dodatno povećava konzumiranjem proizvoda koji su dodatno posipani kuhinjskom solju. Stoga umjesto pekarskih proizvoda doručkujte zdrave žitarice. Zanimljivo je da su kukuruzne i žitne pahuljice koje se reklamiraju kao odličan i zdrav doručak, izvor velike količine skrivene soli. Obratite pažnju na deklaraciju i birajte zdrave žitarice.

zitarica sol caj knjiga sat ruka

Sol se u prehrambenoj industriji dodaje i slatkim jelima, zaslađenim napitcima i grickalicama. Umjesto gotovih kokica napravite ih sami s ograničenom količinom soli ili bez nje. Umjesto prženog kikirikija birajte kikiriki u ljusci, a umjesto zaslađenog soka iscijedite sok svježeg voća. Žudnja za slanim može značiti kako tijelo vapi za vodom, budući da sol ima sposobnost zadržavanja vode u organizmu. Povećajte unos tekućine. Konzumirajte celer, masline, rajčice, alge ili himalajsku sol kako bi nadoknadili elektrolite i minerale.

Želite li izbaciti sol kao začin, možete ga vrlo lako zamijeniti drugim začinima. Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana, kurkume, curryja ili đumbira može također hrani dati vrlo ukusan okus kakav soljenjem hrane ne možete postići. No, nemojte pretjerivati, već isprobajte svaki začin zasebno, u umjerenoj količini.

Na kraju je potrebna i vaša volja za unapređenje vlastitog znanja, promjenom načina prehrane i vođenjem brige o vlastitom životu. Za početak probajte hranu prije soljenja, maknite sol sa stola, a sol zamijenite začinskim i ljekovitim biljkama.

 


Newsletter