fbpx

Može li prehrana olakšati život s multipla sklerozom?

Obiteljska medicina

Glavni nutritivni problem osoba oboljelih od multipla skleroze je malnutricija. Ona pogoršava simptome bolesti, a time i kvalitetu života oboljelih. Zbog toga se oboljeli moraju usmjeriti na uspostavljanje zdrave, uravnotežene i niskokalorične prehrane, a po potrebi i na uzimanje određenih dodataka prehrani.

Podsjetimo se, multipla skleroza je autoimuna bolest koja započinje upalnom reakcijom i uništava mijelin, ovojnicu koja obavija dio živčanih vlakana središnjeg živčanog sustava – mozga i kralježnične moždine. Njegova je funkcija iznimno važna. Štiti i prenosi električne impulse do sinapse te tako sprječava gubitak električnih signala. Lako je stoga zaključiti da jednom kada se mijelin uništi, ostaju ožiljci, tzv. skleroza. S njome započinje niz problema. Javljaju se teškoće provođenja električnih signala i razvijaju simptomi poput umora, slabosti u ekstremitetima, postepenog gubitka osjeta, gubitka ravnoteže i slično. O simptomima ove demijelinizacijske bolesti smo već pričali, stoga bismo pažnju sada željeli posvetiti kvaliteti života oboljelih osoba. Može li se ona poboljšati uspostavljanjem zdrave i uravnotežene prehrane? Može li prehrana olakšati život s multipla sklerozom?

Nutritivni status oboljelih

Glavni nutritivni problem osoba oboljelih od multipla skleroze je malnutricija. Radi se o energetskom, proteinskom ili nutritivnom deficitu koji uzrokuje značajnu promjenu tjelesnih funkcija. Malnutricija se povezuje s gubitkom mase mnogih organa pa prema tome i s gubitkom ukupne tjelesne težine, sa smanjenom snagom respiratornih mišića, sa smanjenim mentalnim funkcijama te s većim rizikom od infekcija. Zaključno, malnutricija pogoršava simptome bolesti, a time i kvalitetu života oboljelih. Zbog toga se oboljeli moraju usmjeriti na uspostavljanje zdrave, uravnotežene i niskokalorične prehrane, a po potrebi i na uzimanje određenih dodataka prehrani.

Važno je naglasiti da prehrana ne može spriječiti nastanak bolesti, ali svakako može olakšati tijek bolesti i ublažiti pojedine simptome.

Na čemu bi se prehrana trebala bazirati? Obroci bi se trebali temeljiti na dovoljnom unosu ribe, različitog povrća i voća, antioksidansa, probiotika, prebiotika, biljnih ulja i zdrave tekućine. Takve namirnice potiskuju sintezu proupalnih molekula, uspostavljaju ravnotežu zdrave crijevne mikroflore, čuvaju imunološki sustav i sprječavaju razvoj upala.

prehrana

Utjecaj prehrane na tijek multipla skleroze

Koji je cilj uspostave uravnotežene prehrane u osoba s multipla sklerozom? Obrocima je potrebno osigurati odgovarajuće razine polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina, antioksidansa i određenih vitamina te održati zdravlje probavnog sustava. To nije jednostavno kako se čini s obzirom na to da je smanjena koncentracija određenih nutrijenata zabilježena u više slučajeva.

U oboljelih od multiple skleroze su tako pronađene manje koncentracije dokosaheksaenske masne kiseline u mozgu u odnosu na u opću populaciju. Upravo ta masna kiselina iz omega-3 skupine sudjeluje u inhibiranju stvaranja tzv. IFN-γ interferona koji sudjeluje u razgradnji mijelina. Dakle, redoviti unos omega masnih kiselina u organizam iznimno je važan. Glavni izvor ove kiseline su ribe, posebno one iz hladnih mora.

Najpoznatiji antioksidansi su svakako polifenoli, no o njihovom se utjecaju na kliničku sliku multipla skleroze još uvijek malo govori. Dosadašnja istraživanja pokazuju pozitivne rezultate. Primjerice, flavonoidi su sposobni ograničiti stupanj demijelinizacije. Kvercetin, jedan od najpoznatijih flavonola, kontrolira imunosni odgovor i smanjuje proliferaciju perifernih mononuklearnih krvnih stanica koje su nađene kod pacijenata oboljelih od mutipla skleroze. Njime su bogati luk, kora jabuke, bobičasto voće, razne sjemenke te crni čaj i vino. Resveratrol, polifenol iz crnog grožđa i vina, pokazao je preventivni učinak na neurološka oštećenja bez imunosupresije u eksperimentalnom autoimunom encefalomijelitisu koji je model multiple skleroze. Dakle, svi oni imaju veliki potencijal za liječenje multipla skleroze. Unosite ih povrćem, voćem, začinima, čajem, vinom i sličnim namirnicama.

Antioksidativno djelovanje u oboljelih od multipla skleroze obavljaju i vitamini C, A i E. Konkretnije, oligodendrocite koji su manje otporni na oksidativni stres štite od slobodnih radikala. Vitamin C dodatno štiti od mokraćnih infekcija koje su vrlo česte u ovoj bolesti, a vitamin A od oštećenja vida. Za oboljele od multipla skleroze važan je i vitamini D.

Posebna pozornost pridaje se vitaminima B-kompleksa, B7 i B12. Rezultati prvih istraživanja pokazuju da bi visoke koncentracije vitamina B7, poznatog i kao biotina, mogle značajno olakšati liječenje multipla skleroze jer je sposoban smanjiti simptome bolesti i brzinu njihovog ponovnog pojavljivanja. S druge strane, vitamin B12 je važan za stvaranje mijelina pa bi njegovo uzimanje putem namirnica životinjskog porijekla moglo također poboljšati kliničku sliku bolesti.

Pročitajte i ovo:

Život s multipla sklerozom

Samo jedna bolest može imati bezbroj problema

Drhtanje ruku nije uvijek znak opće slabosti

Literatura:
1. Riccio P, Rossano R. 2015. Nutrition Facts in Multiple Sclerosis. ASN Neuro. 7(1): 1-20.
2. Bhullar KS, Vasantha Rupasinghe HP. 2013. Polyphenols: Multipotent therapeutic agents in neurodegenerative diseases. Oxid. Med. Cell. Longev. 2013: ID 891748.
3. Sedel F. et al. 2015. High doses of biotin in chronic progressive multiple sclerosis: A pilot study. Multiple Sclerosis and Related Disorders. 4(2): 159-169.

Foto: Pexels


Newsletter