fbpx

Može li dehidracija potaknuti razvoj bolesti?

Zdrav život

Voda je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu, stoga dugotrajna dehidracija može uzrokovati ozbiljne bolesti. Ljeti zbog znojenja pojačano gubimo tekućinu koju moramo redovito nadoknađivati.

Koliko puta dnevno pijete vodu? Kolika je prosječna količina koju unosite u organizam? Zašto je voda uopće važna? Voda je neophodna za prijenos kisika i nutritivnih sastojaka kao što su glukoza, vitamini, minerali i željezo. Važna je za održavanje tjelesne temperature, za proces probave hrane te za odvijanje metaboličkih procesa u organizmu. Koliko često registrirate osjećaj žeđi? Jeste li svjesni da je to zapravo prvi znak dehidracije koja za sobom može povući mnoge bolesti? Stručnjaci smatraju da se dehidracija organizma javlja već nakon gubitka 1 do 2 % vode od ukupnog sadržaja vode u organizmu.

Dehidracija otvara put razvoju bolesti

Svaka tjelesna stanica za obavljanje svoje funkcije treba vodu. Njezinim gubitkom dolazi do brojnih poremećaja u organizmu, a jedan od njih je poremećaj ravnoteže elektrolita u tjelesnim tekućinama. Osim žeđi, dehidracija uzrokuje umor, slabost, glavobolju, suhoću kože i sluznice, smetnje koncentracije, tjeskobu, razdražljivost i loše raspoloženje. Sve manja potreba za mokrenjem i sve tamnija mokraća znakovi su uznapredovale dehidracije. Voda je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu koja se obavlja kolanjem krvi od srca do pluća i bubrega, stoga dugotrajna dehidracija može imati ulogu u razvoju različitih kroničnih bolesti.

Često je povezana s kardiovaskularnim poremećajima (tahikardijom, hipotenzijom), poremećajem sustava za termoregulaciju (smanjena tolerancija na toplinu), mokraćnog sustava (otežano izbacivanje toksičnih produkata metabolizma) i središnjeg živčanog sustava (smanjeni dotok kisika i hranjivih tvari u mozak). Sve se više povezuje i s razinom šećera u krvi i šećernom bolesti.

dehidracija

Dehidracija je povezana s padom kognitivnih i mentalnih funkcija što se odražava na uspjeh u školi, fakultetu ili profesionalnom životu. Smanjuje sposobnost rješavanja mentalnih zadataka, dovodi do gubitka radne učinkovitosti, sposobnosti donošenja odluka i brzine reagiranja što je izrazito opasno za određena zanimanja. Tako pad kognitivnih funkcija kod vozača može ugroziti ne samo njegovo zdravlje, već i sigurnost i zdravlje sudionika u prometu.

Dehidraciji je za vrijeme ljetnih vrućina posebno sklona naša koža. Sunce, vjetar i neodgovarajuća kozmetika mogu poremetiti njezinu fiziološku barijeru, utjecati na pojačani gubitak vode čime ona gubi sposobnost obavljanja svoje zadaće i zaštite organizma od vanjskih utjecaja. Dehidracija tijekom ljetnih mjeseci predstavlja rizični faktor za toplinski udar i može ugroziti život.

Znate li koliki je preporučeni dnevni unos tekućine u organizam?

Prema preporukama, žene bi trebale unositi oko 2 litre tekućine dnevno, a muškarci 2,5 litre što ovisi o životnoj dobi, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi okoline i posebnim stanjima kao što su bolesti, trudnoća i laktacija (dojenje). Dehidracija ne mora nastati samo zbog smanjenog unosa tekućine u organizam, već i zbog njezinog pojačanog izlučivanja iz organizma putem znojenja, mokraće, stolice i disanja, stoga ju je važno redovito nadoknađivati.

Foto: Pexels