fbpx

Moždani udar: Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati

Obiteljska medicina

Iako je ukupna stopa smrtnosti od moždanog udara u padu, on je vodeći uzrok tjelesne nesposobnosti. Bitna je prevencija.

Prekid dotoka krvi u mozak je za život opasan poremećaj koji može uzrokovati drastične posljedice kao što su oštećenje nadzora nad pokretima, percepcijom, govorom i drugim psihičkim ili tjelesnim funkcijama. Ovaj iznenadni, lokalizirani neurološki poremećaj praćen prekidom krvotoka i nedovoljnom dopremom kisika u mozak prikazuje glavne značajke moždanog udara. Zbog povećane svijesti i unaprjeđenja liječenja, ukupna stopa smrtnosti zbog moždanog udara je u padu.

Međutim, moždani udar je, odmah nakon bolesti srca i malignih bolesti, još uvijek jedan od najčešćih uzroka smrti i vodeći uzrok tjelesne nesposobnosti. Oko tri četvrtine svih moždanih udara nastaju zbog začepljenja krvne žile trombom (nepomičan ugrušak nastao u krvnoj žili) ili embolusom (ugrušak koji putuje krvlju i zaglavi se u krvnoj žili). Moždani udar može nastati i izljevom krvi u mozak zbog krvarenja iz krvne žile ili prsnuća moždane aneurizme.

 

Na neke čimbenike rizika ne možemo utjecati. Važno je na vrijeme prepoznati prve simptome bolesti

Dob, spol, nasljedni faktori i pozitivna obiteljska anamneza su čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje na žalost ne možemo utjecati. Poznato je da nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste oko 10% sa svakim sljedećim desetljećem starosti. Istraživanja su pokazala da su muškarci skloniji nastanku moždanog udara u generativnoj životnoj dobi. Nasuprot tome, u ženskoj populaciji rizik nastanka moždanog udara raste tek nakon menopauze. Podatak o moždanom udaru u obiteljskoj anamnezi značajno podiže rizik nastanka moždanog udara u obitelji. Osobe s već preboljelim moždanim udarom češće zadobivaju ponovni moždani udar. Ovi podaci pokazuju potrebu za ranim prepoznavanjem prvih simptoma bolesti.

 

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora je s ciljem upoznavanja javnosti s najčešćim simptomima moždanog udara osmislilo akronim GROM koji označava:
Govor: može li osoba razgovijetno govoriti i razumije li ono što joj kažete?
Ruka: može li osoba ravnomjerno podići obje ruke?
Oduzetost: prisutna li je oduzetost polovine tijela?
Minute: do poziva hitne pomoći

Prepoznavanje ovih simptoma i što brže pružanje prve pomoći presudno je za spašavanje života, ali i poboljšanje kvalitete života nakon preboljenja bolesti.

 

Bitna je prevencija

Prevencija moždanog udara mora obuhvatiti zdrave osobe koje još nisu oboljele od moždanog udara, ali i bolesne osobe s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara. Cilj prevencije potrebno je usmjeriti na sprječavanje razvoja moždanog udara, na liječenje i rehabilitaciju osoba koje su preboljele moždani udar kako bi se spriječio njegov ponovni nastanak.

 

Prevencija uključuje:

  • Obavljanje redovitih liječničkih pregleda i liječenje bolesti koje predstavljaju čimbenike rizika za povećanje učestalosti moždanog udara.
  • Promjenu prehrambenih navika: prehranu obogaćenu plavom ribom (sadržava velike količine nezasićenih masnih kiselina korisnih za održavanje zdravlja mozga), zelenim povrćem, žitaricama i orašastim plodovima.
  • Povećanje tjelesne aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost od samo tridesetak minuta umjerenog vježbanja ili hodanja može višestruko poboljšati fizičko i psihičko zdravlje.
  • Uklanjanje čimbenika rizika povezanih s nezdravim stilom života: izbjegavanje stresa, pušenja i pretjerane konzumacije alkohola.

 


Newsletter