fbpx

Motorički i kognitivni deficit nakon moždanog udara

Obiteljska medicina

Zastanite na trenutak i razmislite: Što je teže prebroditi – simptome, liječenje ili posljedice moždanog udara? Da bi mogli odgovoriti na ovo pitanje, i ono važnije, dati pravi odgovor, ne morate biti liječnik. Dovoljno je da izdvojite svoje vrijeme i educirate se o ovoj bolesti jer ona zaista to zaslužuje.

Zastanite na trenutak i razmislite: Što je teže prebroditi – simptome, liječenje ili posljedice moždanog udara? Da bi mogli odgovoriti na ovo pitanje, i ono važnije, dati pravi odgovor, ne morate biti liječnik. Dovoljno je da izdvojite svoje vrijeme i educirate se o ovoj bolesti jer ona zaista to zaslužuje. Moždani udar je još uvijek jedan od najčešćih uzroka smrti. Motorički i kognitivni deficit nakon moždanog udara razlog su tjelesne nesposobnosti. Učinite stoga sve kako bi ga spriječili.

Podsjetimo se

Moždani udar je naglo nastali klinički sindrom karakteriziran poremećajem moždane cirkulacije te oštećenjem i odumiranjem živčanih stanica u pojedinim dijelovima mozga. Posljedice koje pritom nastaju mogu biti vrlo teške. Zbog toga stručnjaci još uvijek ne odustaju od edukacije i upoznavanja javnosti s najčešćim simptomima moždanog udara: poremećajima govora u obliku otežanog i nerazumljivog izgovaranja riječi ili nerazumijevanja govora, zamagljenjem ili gubitkom vida, utrnulosti i slabosti lica i ekstremiteta, gubitkom ravnoteže, snažnom glavoboljom, vrtoglavicom te oduzetošću jedne strane ili cijelog tijela.

Doživi li osoba moždani udar, za očuvanje života su presudne minute. Međutim, iste su te minute dovoljne i za provjeravanje može li oboljela osoba razgovijetno govoriti, razumije li govor sugovornika, može li ravnomjerno podići obje ruke ili je prisutna oduzetost tijela. Prepoznaju li se takvi znakovi kao simptomi moždanog udara i na vrijeme pozove hitna medicinska pomoć, učinilo se uistinu mnogo. Time ne samo da se spasio život, već su se i ublažila oštećenja na mozgu te omogućio što bolji oporavak.

Motorički deficit nakon moždanog udara

Motorički deficit je rezultat oštećenja živčano-mišićnog sustava, a obično se očituje preko problema s kretanjem, održavanjem ravnoteže i držanjem stvari. Poremećaji kretanja se manifestiraju kroz tremor, gubitak koordinacije mišićnih pokreta (ataksiju), karakteristične pokrete nalik plesanju (koreju) te iznenadne i snažne pokrete cijelog ekstremiteta na strani suprotnoj od oštećenja mozga (hemibalizam).

deficit nakon moždanog udara

Sve se to događa jer osobe preživjele od moždanog udara zbog nastalog oštećenja nisu sposobne selektivno aktivirati pojedine mišiće. Poremećene su mišićna snaga i kontrola voljnih pokreta uz čestu pojavu neugodne spastičnosti mišića.

Kognitivni deficit nakon moždanog udara

Kod osoba preživjelih od moždanog udara zamjećuje se znatan pad određenih kognitivnih funkcija, posebno govora i pamćenja. Zbog oštećenja dominantne ili lijeve hemisfere mozga javlja se oštećenje govora dok oštećenje nedominantne, desne hemisfere uzrokuje poremećaj intonacije govora odnosno pričanje jednakim tempom i intonacijom koje ne može pratiti emocionalni sadržaj priče. Poremećaj govora može utjecati na sve aspekte govora uključujući i čitanje i pisanje.

Među najčešćim poremećajima govora su motorna ili Brocina afazija kod koje oboljela osoba ne može izgovoriti riječ te senzorna ili Wernickeova afazija kada može govoriti, ali ne razumije govor drugih osoba.

Nakon moždanog udara oboljela se osoba teško usredotočuje na razgovor. Često ne prepoznaje predmete ili osobe, a vrlo brzo zaboravlja i ono što čuje. Uz to, primjećuju se promjene ponašanja te gubitak interesa za stvari u kojima je inače uživala. U najtežem slučaju, dolazi do potpunog gubitka pamćenja i demencije. Sve te stvari negativno utječu ne samo na komunikaciju i odnose s osobama iz okoline, nego i na cjelokupnu kvalitetu života.

Također pročitajte: Moždani udar: Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati

Literatura:
1. Čengić LJ. et al. 2011. Motor and cognitive impairment after stroke. Acta Clin Croat. 50(4):463-467.
2. Oljača A. i sur. 2016. Neurorehabilitacija u pacijenata nakon preboljenog moždanog udara. Medicina fluminensis. 52(2):165-175.

Foto: Pexels


Newsletter