fbpx

Moderni uzroci gastritisa

Obiteljska medicina

Gastritis je jedna od najraširenijih bolesti probavnog sustava, a često se smatra i bolesti modernog doba. Razlog su upravo moderni uzroci koji oštećuju sluznicu želuca i dovode do upale, a usko su vezani uz način i stil života.

kardiološki rječnik

Gastritis je jedna od najraširenijih bolesti probavnog sustava, a često se smatra i bolesti modernog doba. Razlog su upravo moderni uzroci gastritisa koji oštećuju sluznicu želuca i dovode do upale, a usko su vezani uz način i stil života.

Gastritis predstavlja upalno oštećenje sluznice želuca u obliku površinskih erozija ili krvarenja s prisutnošću upalnih stanica -neutrofila ili limfocita, plazma stanicama i makrofazima. Klinička slika je raznolika. Praćena je aktivacijom jednog, više ili kombinacijom određenih simptoma: oslabljenim apetitom, osjećajem sitosti nakon uzimanja hrane u količini manjoj od normalne porcije, boli u epigastriju nakon jela, mučninom,
dispepsijom, nadutošću, povraćanjem sadržaja poput taloga crne kave, crnom stolicom i umorom zbog razvoja anemije uslijed nedostatka vitamina B12 koji se stvara i izlučuje u želucu.

Zbog nespecifičnih i često neprepoznatljivih simptoma u početnoj fazi bolesti, akutni gastritis većinom progredira u kronični oblik. Takav oblik zahtijeva dugotrajno liječenje. Zbog toga je važno prepoznati i eliminirati potencijalne uzročnike bolesti. 

Uzroci gastritisa 

Gastritis nastaje djelovanjem infektivnih i autoimunih čimbenika dok u rjeđim slučajevima može biti posljedica različitih reakcija preosjetljivosti. 

Bakterija Helicobacter pylori je najvažniji infektivni uzročnik gastritisa 

Bakterija Helicobacter pylori je najčešći uzročnik kako akutnog tako i kroničnog gastritisa. Ovdje govorimo o gram-negativnoj bakteriji koja posjeduje sposobnost prianjanja na sluznicu želuca pomoću tzv. flagela. Sama infekcija se prenosi fekalno – oralnim putem, vodom ili priborom za jelo. Prema nekim istraživanjima, bakterija je pronađena u pitkoj i morskoj vodi, povrću i hrani životinjskog podrijetla. Stručnjaci smatraju da preživljava i u složenim namirnicama kao što su mlijeko i ostala hrana za spremanje obroka.

Koliko je značajna u razvoju gastritisa pokazuju i činjenice da se ova bakterija prilagodila uvjetima u želucu kako bi mogla opstati u kiselom želučanom mediju. Naime, proizvodeći enzim ureazu pretvara ureju u amonijak i neutralizira kiseli medij želučane sluznice. Time se zapravo stvara pogodna sredina za preživljavanje i daljnju kolonizaciju sluznice želuca bakterijama dok ostali bakterijski enzimi imaju otvoreni put za oštećenje sluznice. U tome im dodatno pomažu i drugi čimbenici poput visokog unosa soli, pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola ili refluksa žuči.

uzroci gastritisa

Ostali su infektivni uzročnici gastritisa znatno rjeđi:

  • bakterija Helicobacter heilmanii do čije infekcije dolazi nakon kontakta s kućnim ljubimcima jer su prirodni domaćini ove bakterije mačka i pas
  • Mycobacterium tuberculosis Treponemom pallidum ili alfa – hemolitičkim streptokok koji se najčešće javljaju u imunokompromitiranih bolesnika
  • u bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom uzročnici mogu biti i virusi poput Citomegalovirusa, Herpes Simplex, Varicella – Zoster te gljivice Candide albicans

Antitijela su uzročnici autoimunog gastritisa

Autoimuni gastritis posredovan je antitijelima na parijetalne stanice sluznice želuca. Antitijela luče želučanu kiselinu i pomažu u probavljanju hrane stvarajući optimalni pH. Često se javlja zajedno s drugim autoimunim bolestima poput Hashimotovog tireoiditisa ili Addisonove bolesti.

I ostali moderni čimbenici doprinose razvoju gastritisa

Dugotrajno izlaganje sluznice kemijskim agensima, primjerice lijekovima, dovodi do njezinog kroničnog oštećenja. Iako su mišljenja još uvijek oprečna, mnogi stručnjaci smatraju da dugotrajna primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova poput acetil-salicilne kiseline, ibuprofena ili ketoprofena utječe na oštećenje i upalu sluznice.

Konzumacija nutritivno siromašne hrane, masne, ljute i začinjene hrane, hrane pripremljene prženjem i pohanjem uz prehranu siromašnu voćem i povrćem pogoduje razvoju i pogoršanju simptoma gastritisa. Tome pridonosi i dugogodišnje pušenje uz učestalu konzumaciju alkohola i opijata.

Stres koji se povezuje s pretjeranim izlučivanjem želučane kiseline danas je vrlo česti faktor rizika za nastanak ili pogoršanje simptoma gastritisa. Zbog jakog stresa, ovoj bolesti podliježu osobe svih dobnih skupina, od srednjoškolaca pa do starije populacije. Osim psihološkog stresa, značajan utjecaj ima i fiziološki stres koji se odnosi na teške traume i operacije. 

Literatura:
1. C. Quaglia N, Dambrosio A. 2018. Helicobacter pylori: A foodborne pathogen? World J Gastroenterol. 24(31): 3472–3487.
2. Megha R, Lopez PP. 2018. Gastritis, Stress-Induced. NCBI Resources. 

Foto: Pixabay


Newsletter