Moć optimizma i pozitivnog razmišljanja

Zdrav život

Jeste li skloniji vidjeti čašu kao polupraznu ili napola punu? Vjerojatno ste to pitanje čuli mnogo puta. Pozitivno razmišljanje igra važnu ulogu u pozitivnoj psihologiji – grani psihologije posvećenoj proučavanju onoga što ljude čini sretnima i ispunjenima.

Ako ste ikada pokušali pronaći načine da promijenite sebe, budete sretni i stvorite bolji život, zasigurno ste naišli na ideju pozitivnog razmišljanja. S početkom nove godine nam se nameću stare i nove odluke koje želimo provesti. Svi smo barem jednom u svojoj glavi sastavili okvirni popis promjena u našim životima, a možda je pozitivno razmišljanje upravo jedna od njih. Jeste li uspjeli? Je li zaista tako lako stalno razmišljati pozitivno?

Jeste li skloniji vidjeti čašu kao polupraznu ili napola punu? Vjerojatno ste to pitanje čuli mnogo puta. Pozitivno razmišljanje igra važnu ulogu u pozitivnoj psihologiji – grani psihologije posvećenoj proučavanju onoga što ljude čini sretnima i ispunjenima.

Optimizam nasuprot pesimizmu

Optimisti i pesimisti se razlikuju u smislu eksplanatornog stila ili kako objašnjavaju događaje koji se događaju u njihovim životima. Kada stvari krenu loše, optimisti teže kriviti vanjske sile ili okolnosti. Pesimisti, s druge strane, imaju veću vjerojatnost da sebe krive za nesretne događaje u njihovim životima. Istovremeno, optimisti gledaju na dobre događaje kao na rezultat vlastitih napora dok pesimisti dobre rezultate povezuju s vanjskim utjecajima. Kada optimisti dožive neuspjeh u jednom području, oni ne dopuštaju da utječu na njihova uvjerenja o njihovim sposobnostima u drugim područjima. Pesimisti, međutim, smatraju da su zaostali u svim područjima života. Drugim riječima, ako na jednom izazovu ne uspiju, vjeruju da neće uspjeti ni u svim drugim izazovima.

Djelovanje je ključ

Iako pozitivna psihologija sugerira da je optimizam u pogledu budućnosti koristan, dobre stvari će se dogoditi samo ako aktivno činite stvari koje će ih potaknuti. Način na koji razmišljate utječe na vašu percepciju i osjećaj kontrole nad vašim životom. Misli poput „Tako sam neuspješan/a u poslu“ ponekad vas mogu spriječiti u djelovanju i otkrivanju kako postupiti najbolje.

Da bi se razumjele prednosti pozitivnog razmišljanja, potrebno je znati što znači pozitivno razmišljati u praksi.

Sadržaj onoga što kažete sebi obično je automatski, niste ga svjesni, a većina nas ne posvećuje dovoljno pozornosti tim mislima. Točnije, ako primijetite sadržaj svojih automatskih misli, imate izbor promijeniti taj sadržaj s negativnog na pozitivni.

Primjer jedne takve automatske misli je: „Nisam napravila što sam obećala. Zbog toga sam loša osoba.“. Upravo u ovome se nalazi ključ mijenjanja vlastitih misli iz negativnih u pozitivnije. „Što je upravo prošlo mojom glavom?“ pitanje je koje može otkriti vaše automatske misli kako bi dobili realniji uvod u situaciju u kojoj se nalazite. Ako djelovanjem razvijete optimistični eksplanatorni stil, tu situaciju možete interpretirati kao rezultat drugih faktora (na primjer, objektivno nisam stigla nešto učiniti) pri čemu ćete drugi put uložiti više truda i postići uspjeh.

Kada pozitivno razmišljanje ne koristi?

Može se primijetiti kako smo okruženi bezbrojem knjiga, blogova i vijesti, nevjerojatnim količinama internetskih članaka koji naglašavaju snagu i važnost pozitivnog razmišljanja. Zašto je to tako? Moguće je da odgovor leži u tome da negativna uvjerenja o sebi, svijetu i budućnosti mogu dovesti do ljutnje, tjeskobe i depresije. Kako bi se osjećali bolje, čini se razumnim okrenuti se „optimističnom“ ili „pozitivnom“ razmišljanju, no je li to uistinu tako?

Jeste li se ikad pokušali uvjeriti da biste se mogli držati svoje prehrane jer ste ovaj put doista motivirani? Ponekad takva uvjerenja podržavaju podaci iz naše okoline – ugodne reakcije drugih ljudi, dosljedno zdravo ponašanje i drugi uspješni rezultati, ali ponekad doživljavamo razočaravajuće rezultate koji ne odgovaraju našim predviđanjima.

Zamislite da ste upravo imali intervju za posao i identificirajte sve misli koje se mogu pojaviti u takvoj situaciji. Postavlja se pitanje kako biste se bolje osjećali: pretpostavljajući najbolje, da ste bili izvrsni na intervjuu i da ćete dobiti potvrdan odgovor ili pretpostavljajući najgore?

pozitivno razmisljanje

Većina osoba bi odabrala siguran optimizam nasuprot sumnje. Najčešće, kada se njihova nada može razbiti, obično se okreću od optimizma i počinju razmišljati o najgorem slučaju odnosno okreću se negativnim razmišljanjima u nastojanju da se pripreme za loše vijesti. Jednostavno rečeno, loše vijesti su loše za nas, ali neočekivano loše vijesti su posebna vrsta neugodnosti – zbog čega pesimizam izgleda kao privlačna opcija. Time sami sebi osiguravamo zaštitu od loših ishoda.

I tako se često vrtimo u krug i balansiramo između optimističnog i pesimističnog gledanja na situacije kako bismo osigurali najbolji ishod emocija koje ćemo doživjeti. No, bitno je naglasiti da i jedan i drugi način razmišljanja ima svoje prednosti.

Istraživanja su pokazala da biti optimističan i pozitivan ne može svima koristiti

Neke osobe, koje se mogu nazvati „obrambenim pesimistima“ uspijevaju upravo zbog toga što situacijama pristupaju s negativnog stajališta. Takve osobe postižu uspjeh tako što će najprije predvidjeti moguće poteškoće i iz tog stajališta djeluju kako bi izbjegli neuspjeh. Istraživanja pokazuju da ovaj pristup može pomoći nekim ljudima da se nose s tjeskobom.

Također, osobe koje misle da su emocije lako promjenjive će vjerojatnije same sebe kriviti za negativne emocije koje osjećaju za razliku od osoba koje misle da su emocije izvan njihove kontrole. Primjerice, sveprisutna pretpostavka da nam pozitivni stavovi dopuštaju misliti da ćemo pozitivnim razmišljanjem izliječiti pojedine bolesti ima tamnu stranu: može kod osoba koje se ne oporave od bolesti navesti na zaključak da upravo one svojim razmišljanjem i djelovanjem nisu uspjele u izlječenju, dok objektivna istina može biti drugačija.

Što možete učiniti?

Svakako je potrebno naglasiti kako pozitivno razmišljanje ima puno više koristi od negativnog i kako je mijenjanje negativnih obrazaca razmišljanja moguć, ali i ponešto zahtjevniji proces. Ono što možete učiniti je mijenjati negativna uvjerenja idejama koje su točnije i korisnije. Primjerice, kada se „uhvatite“ razmišljajući na nerazuman način, počnite procjenjivati ​​točnost.

Na primjer, u situaciji traženja posla, može vam pasti na pamet misao poput „Nisam dobio/la ovaj posao jer nisam dovoljno dobar/dobra, nisam se dobro pripremio/la, nikad neću naći posao jer ima puno boljih od mene…“

Neka pitanja koja si možete postaviti su:

• Koji su dokazi koji podržavaju to uvjerenje?

• Postoje li dokazi koji to pobijaju?

• Postoji li točniji način razmišljanja o ovoj situaciji?

Zatim razmotrite korisnost vjerovanja i da li bi vam to koristilo da ga promijenite. Možete si postaviti sljedeća pitanja:

• Koji je vjerojatni učinak razmišljanja na ovaj način?

• Kako to utječe na moje emocije? Moje ponašanje?

• Što bi se dogodilo ako bih promijenila svoje uvjerenje?

Upotreba ovakvih vježbi za usmjeravanje svojih misli prema točnijim i korisnijim uvjerenjima može imati veliki utjecaj na intenzitet neugodnih emocija.

Također možete aktivno razvijati sposobnost dosljednijeg pomicanja fokusa u pozitivnom smjeru. Na primjer, možete završiti svaki dan tako što ćete primijetiti nekoliko stvari koje su dobro prošle tijekom dana čime stvarate naviku uočavanja i vrednovanja dobrih stvari koje se događaju. Redovito uvježbavanje može pomoći u suprotstavljanju vašim prirodnim sklonostima da razmišljate samo o tome što je pošlo po zlu ili da brinete za sutra.

Iako se pozitivna psihologija većinom fokusira na izgradnju pozitivnih emocija kao što su radost, uzbuđenje, zadovoljstvo i smirenost, ona ne poriče stvarnost negativnih emocija i iskustava. No, ipak je najvažnije da shvatite da nema ništa loše u tome što se loše osjećate u određenim lošim trenucima u životu. U redu je ne biti pozitivan cijelo vrijeme, a nerealno je vjerovati da možete biti sretni i pozitivni svaki trenutak! 

Foto: Pexels