fbpx

Mjerite li krvni tlak na obje ruke?

Obiteljska medicina

Mjerenje krvnog tlaka je jedna od osnovnih metoda za što raniju dijagnozu, uspješno liječenje arterijske hipertenzije te za procjenu kardiovaskularnog rizika. Koliko je bitno mjerenje tlaka na obje ruke?

Mjerenje krvnog tlaka je jedna od osnovnih metoda za što raniju dijagnozu i uspješno liječenje arterijske hipertenzije te za procjenu kardiovaskularnog rizika. Procjena kardiovaskularnog rizika nekada se provodila mjerenjem arterijskog krvnog tlaka samo u liječničkoj ordinaciji. Međutim, kako su se izmjerene vrijednosti pokazale vrlo promjenjivima, javila se potreba za njegovim češćim, kontinuiranim i pravilnim mjerenjem.

Što se pod time podrazumijeva? Krvni tlak je potrebno mjeriti i samokontrolirati svakodnevno, kod kuće ili preko posebno dogovorenih mjerenja u liječničkoj ambulanti. Tijekom jedne serije mjerenja, savjetuje se mjeriti tri puta s razmakom od tri minute što ovisi i o vrsti tlakomjera. Izmjerene vrijednosti je bitno upisati u dnevnik mjerenja, a za što točniju procjenu vrijednosti koristiti prosjek izmjerenih vrijednosti kroz dulji period. Pridržavanje ovih pravila je posebno bitno za osobe s već dijagnosticiranom arterijskom hipertenzijom, a koje dodatno boluju od šećerne bolesti, imaju drugi kardiovaskularni rizik, nalaze se u trudnoći ili su osobe starije životne dobi. Pravilno mjerenje podrazumijeva i mjerenje na obje ruke što se često zanemaruje.

Arterijska hipertenzija je glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti

Arterijska hipertenzija se potvrđuje kada se mjerenjem krvnog tlaka utvrde povišene vrijednosti tijekom dužeg. U tom slučaju, sistolički tlak je ≥ 140 mmHg, a dijastolički ≥ 90 mmHg. Općenito, sistolički tlak je tlak izmjeren u trenutku srčane kontrakcije dok je dijastolički tlak najniži tlak kojem su izložene arterije, izmjeren u trenutku srčane relaksacije.

Koliko je arterijska hipertenzija ozbiljna bolest pokazuju njezine posljedice koje se odražavaju na mnoge organe. Na to upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija smatrajući arterijsku hipertenziju vodećim čimbenikom rizika kardiovaskularnih bolesti i najčešćim uzrokom smrti diljem svijeta. Arterijska hipertenzija oštećuje vitalne organe – srce mozak, bubreg, oči, aortu i periferne arterije.

Posljedice su:

  • poremećaji vida: hipertenzivna retinopatija
  • bolesti aorte i perifernih arterija: aneurizma aorte i gangrena

Zabrinjavajući podatak jest taj da se još uvijek samo manji postotak oboljelih osoba uspješno liječi. To rezultira porastom učestalosti kroničnog zatajivanja srca i terminalnog zatajenja bubrega te nezadovoljavajućim smanjenjem ishemijske bolesti srca i moždanog udara.

Razloge tako male uspješnosti uspješnog reguliranja i liječenja krvnog tlaka možemo pronaći u mnogim područjima života. Jedan od njih je i zanemarivanje njegove samokontrole redovitim mjerenjem. Stručnjaci naglašavaju da sniženjem vrijednosti sistoličkog tlaka za samo 10 mmHg, rizik od koronarne bolesti srca možemo smanjiti za približno četvrtinu, a rizik od moždanog udara za približno trećinu. Zbog toga je izuzetno važno redovito kontrolirati vrijednosti krvnog tlaka što je vrlo jednostavno. Rješenje je pravilno i kontinuirano mjerenje krvnog tlaka.

mjerenje krvnog tlaka

Mjerenje krvnog tlaka na obje ruke

Mjerenjem krvnog tlaka na obje ruke uočavaju se male razlike u tlakovima. Takve vrijednosti se smatraju normalnima, no razlika od deset jedinica može ukazivati na postojanje perifernih vaskularnih bolesti poput aterosklerotskih promjena na perifernim arterijama. To se može objasniti činjenicom da je arterija na kojoj je izmjerena veća vrijednost tlaka začepljena masnoćama. Tada možemo pretpostaviti da su i arterije u srcu i mozgu također začepljene što povisuje rizik za srčani ili moždani udar. Tako velika razlika upozorava liječnike i na povećan rizik od kardiovaskularne smrtnosti u osoba koje imaju visoki kardiovaskularni rizik ili već boluju od bolesti krvnih žila.

To potvrđuju i mnoga istraživanja koja razliku između tlakova na rukama povezuju sa značajno većom incidencijom kardiovaskularnih događaja. Osobe s većom razlikom tlakova između obje ruke su u prosjeku starije i češće nego osobe s obostrano jednakim tlakom boluju od hipertenzije, šećerne bolesti ili povišenih vrijednosti ukupnog kolesterola. Rezultati drugog neovisnog istraživanja su pokazali da je razlika ≥5 mmHg povezana s gotovo dvostruko većim rizikom od kardiovaskularne smrtnosti i 44% većim rizikom za smrt bilo kojeg uzroka. Pravovremeno registriranje razlika u vrijednostima krvnog tlaka između lijeve i desne ruke stoga igra veliku ulogu u očuvanju zdravlja i spašavanju života.

Kako poboljšati uspješnost liječenja arterijske hipertenzije?

Kardiovaskularne, cerebrovaskularne i bubrežna bolest se smatraju najvažnijim posljedicama arterijske hipertenzije, stoga se cilj liječenja treba usmjeriti na njihovu prevenciju. To se može postići dobrom regulacijom krvnog tlaka prije oštećenja ciljnih organa. Prema preporuci stručnjaka, u svih hipertoničara, tlak treba sniziti i održavati ispod 140/90 mmHg, a u dijabetičara, kardiovaskularnih i bubrežnih bolesnika i ispod 130/80 mmHg.

Također pročitajte:

Bol u prsima pomaže u dijagnozi plućne hipertenzije

Nizak tlak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja

Prirodno liječenje hipertenzije

Literatura:
1. Weinberg I. et al. 2014. The Systolic Blood Pressure Difference Between Arms and Cardiovascular Disease in the Framingham Heart Study. The American Journal of Medicine. 127(3):209–215.
2. World Health Organization. A global brief on hypertension: silent killer, global public health crisis. Geneva; 2013.
3. E. Clarc C. et al. 2016. Inter-arm blood pressure difference and mortality: a cohort study in an asymptomatic primary care population at elevated cardiovascular risk. British Journal of General Practice. 66 (646): 297-308.

Foto: Pixabay, Pexels


Newsletter