fbpx

Ljubičasti dan: Bicikliraj za epilepsiju

Aktualno

Važno je naglasiti da jedan epileptički napadaj ne mora nužno značiti dijagnozu epilepsije. Treba razlikovati…

Epilepsija je poremećaj mozga karakteriziran trajnom predispozicijom mozga za izazivanje epileptičkih napadaja. Epileptički napadaj se očituje kao sinkrono izbijanje električnih impulsa zbog pretjerane podražljivosti stanica moždane kore, a simptomi ovise o tome na kojem se mjestu u mozgu ovaj poremećaj javlja. Uzroci epilepsije mogu biti brojni poremećaji središnjeg živčanog sustava. Ovisno o uzrocima, epilepsije dijelimo na genetske, strukturalne, metaboličke, imunološki posredovane, uzrokovane infekcijama središnjeg živčanog sustava i epilepsije nepoznatog uzroka.

Epilepsija je jedan od najčešćih neuroloških poremećaja te zahtjeva što bržu dijagnozu i pravilno liječenje

Dijagnozu epilepsije postavlja specijalist neurolog ili subspecijalist pedijatrijske neurologije. Za postavljanje dijagnoze epilepsije nužno je uzeti detaljnu anamnezu, napraviti detaljan klinički neurološki pregled, učiniti elektroencefalografsko snimanje – EEG,  slikovni prikaz središnjeg živčanog sustava (CT – kompjutorska tomografija mozga, MR – magnetska rezonancija mozga), laboratorijske biokemijske pretrage te prema potrebi pretrage likvora.

Važno je naglasiti da jedan epileptički napadaj ne mora nužno značiti dijagnozu epilepsije. Treba razlikovati epileptički napadaj od epilepsije kao bolesti.

Razlog tome je da se epileptički napadaji mogu javiti uslijed različitih provocirajućih stanja kao što su dugotrajnije nespavanje, vrlo visoka tjelesna temperatura, manjak šećera u krvi, duži i intenzivniji tjelesni napor, emocionalni stres, fotosenzitivni čimbenici, hormonalne promjene tijekom menstruacijskog ciklusa, neke vrste hrane ili pića itd. Pri tome, prema današnjem stručnom shvaćanju (eng. ILAE – International League Against Epilepsy) epilepsiju definiramo kao bolest koju je potrebno liječiti nakon pojave barem:

1) dva neprovocirana ili refleksna epileptička napadaja u razdoblju duljem od 24 sata ili
2) jednog neprovociranog ili refleksnog napadaja s pridruženim visokim rizikom pojave drugog napadaja (npr. ako postoje odstupanja u neuroslikovnim ili EEG nalazima) ili
3) u sklopu dijagnoze epileptičkog sindroma.

Liječenje se sastoji od primjene odgovarajućih antiepileptičkih lijekova pomoću kojih se u oko 65-75% osoba postiže zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja. Oko 25-35% osoba s epilepsijom, usprkos redovitom uzimanju lijekova, nastavljaju imati epileptičke napadaje. Ti, tzv. farmakorezistentni bolesnici, kandidati su za neurokirurško liječenje koje se također posljednjih godina značajno usavršilo i pokazuje veliki postotak uspješnosti. Uspješnost liječenja i dugoročna prognoza znatno ovise o uzroku, dobi i vrsti epilepsije jer se neki oblici mogu bolje liječiti od drugih. Upravo ovisno o uzroku ili vrsti napadaja, može se nakon određenog vremena bez napadaja razmotriti postupno ukidanje antiepileptičke terapije pod nadzorom liječnika. Prema statističkim pokazateljima, čak ¾ odraslih i više od ½ djece koji su bili bez napadaja u periodu od 3 godine, ostat će bez napadaja nakon prestanka uzimanja lijekova. U tome slučaju se koristi termin da je epilepsija razriješena (eng. resolved) te se smatra da osoba više nema epilepsiju.

Osobama koje imaju epileptički napadaj može se pomoći pridržavajući se ovih 10 točaka:

  • Ne dopustite da vas uhvati panika!
  • Mjerite vrijeme napadaja!
  • Spriječite tjelesne ozljede, osobito ozljede glave!
  • Osobu koja ima napadaj postavite u bočni položaj!
  • Ne pokušavajte stavljati predmete između zubi!
  • Ne pokušavajte prekinuti napadaj sputavanjem mišićnih kontrakcija!
  • Dobro je da su u blizini samo osobe koje pružaju pomoć!
  • Za vrijeme i nakon napadaja neka vaše djelovanje i način govora budu takvi da djeluju umirujuće!
  • Nemojte davati osobama lijekove, hranu ili piće dok nisu u potpunosti budni!
  • Ostanite uz osobu dok se u potpunosti ne oporavi!

Za iskazivanje podrške osobama s epilepsijom kao i za podizanje razine svjesnosti o epilepsiji pomaže i Ljubičasti dan (eng. Purple Day) koji se obilježava 26. ožujka. Taj dan se u Hrvatskoj obilježava u organizaciji Hrvatske udruge za epilepsiju, Hrvatske lige protiv epilepsije, Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju, Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za preoperativnu obradu bolesnika s epilepsijom, Hrvatskog društva za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ te Odjela za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice.

Hrvatska udruga za epilepsiju poziva vas da se pridružite tradicionalnoj biciklijadi “Bicikliraj za epilepsiju!” koja će se održati 25. ožujka na Europskom trgu u Zagrebu. Odazovite se kako bismo svi zajedno dali podršku oboljelim osobama koje su zbog epilepsije još uvijek stigmatizirane te da bi pridonijeli podizanju razine svijesti i znanja o epilepsiji jer “Širenjem znanja o epilepsiji, rušimo predrasude!”

Newsletter