fbpx

Liječenje angine pektoris

Obiteljska medicina

Angina pektoris je bolest koronarnih arterija srca koja se zbog smanjenog dotoka krvi u srčani mišić manifestira bolovima ili osjećajem probadanja i stezanja u području prsnog koša, lijevoj ruci ili donjoj čeljusti. Tegobe su najčešće vidljive tijekom tjelesnog napora, emocionalnog stresa ili naglih promjena vremenskih prilika dok se smiruju u mirovanju.

liječenje angine pektoris

Angina pektoris je bolest koronarnih arterija srca. Zbog smanjenog dotoka krvi u srčani mišić, manifestira se bolovima ili osjećajem probadanja i stezanja u području prsnog koša, lijevoj ruci ili donjoj čeljusti. Tegobe su najčešće vidljive tijekom tjelesnog napora, emocionalnog stresa ili naglih promjena vremenskih prilika dok se smiruju u mirovanju. Liječenje angine pektoris je vrlo specifično.

Razlikujemo nestabilnu i stabilnu anginu pektoris. Nestabilna angina pektoris je prijelazni sindrom između stabilne angine i akutnog infarkta miokarda s kojim čini akutni koronarni sindrom. Manifestira se simptomima promjenjivog intenziteta i trajanja dok se bolovi mogu javiti i u mirovanju. Zbog mogućnosti pogoršanja i nastanka infarkta miokarda predstavlja akutno, za život opasno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Stabilna angina pektoris je stanje koje se u pravilu razvija postupno i ne mijenja tijekom dužeg vremena pa je i postupak liječenja drugačiji. Za razliku od nestabilne angine pektoris, bol popušta mirovanjem ili sublingvalnim uzimanjem nitroglicerola.

Zašto angina pektoris nastaje?

Razvoj angine pektoris povezuje se s kardiovaskularnim čimbenicima rizika: pušenjem, prekomjernom tjelesnom težinom, povišenim razinama masnoće u krvi, šećernom bolesti, arterijskom hipertenzijom i obiteljskom predispozicijom prema ovoj bolesti.

Proces koji prethodi razvoju bolesti je smanjenje koronarnog protoka. Ono stvara ishemiju miokarda odnosno nemogućnost zadovoljavanja potreba srčanog mišića za kisikom koje su u tijekom tjelesnog opterećenja ili psihičkog uzbuđenja povećane. Smanjenje koronarnog protoka i posljedična ishemija nastaju najčešće zbog aterosklerotskih plakova odnosno taloženja masti u stijenci arterija što postupno sužava zahvaćene krvne žile. Ipak, to nije jedini uzrok. Spazam koronarne arterije, endotelna disfunkcija i promjene na razini mikrocirkulacije imaju veliki utjecaj u njezinom razvoju.

liječenje angine pektoris

Liječenje angine pektoris

Osnovni cilj liječenja bolesnika sa stabilnom anginom pektoris je podizanje kvalitete života ublažavanjem simptoma, sprječavanjem progresije bolesti u infarkt miokarda ili smrt.

  • Terapija obuhvaća farmakološko i intervencijsko liječenje. Intervencijsko liječenje podrazumijeva invazivno kardiološko liječenje temeljeno na perkutanim kateterizacijskim mjerama. Farmakološko liječenje u osnovi čine nitrati produženog učinka, beta-blokatori i antagonisti kalcija. Oni smanjuju simptome angine pektoris i povećavaju razinu opterećenja bez simptoma. Naravno, osnovna terapija se nadograđuje acetilsalicilatnom kiselinom i statinima koji smanjuju mortalitet i morbiditet bolesnika s očuvanom funkcijom lijeve klijetke. U slučaju udruženja angine pektoris s drugim bolestima, arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, hiperliproteinemijom i hiperurikemijom, potrebna je i druga odgovarajuća terapija.

Cilj liječenja nestabilne angine pektoris je preživljavanje, stabilizacija kritičnog stanja bolesnika i spašavanje života.

  • Terapija uključuje hitnu intervenciju koja podrazumijeva invazivni pristup i ranu primjenu perkutane koronarne intervencije ili kardiokirurško liječenje uz prethodnu antiishemijsku i antitrombotsku terapiju.

U liječenju ove bolesti, zajedno s cijelim liječničkim timom, pomoći može i sam bolesnik modifikacijom svog načina života, posebno prestankom pušenja, redovitom fizičkom aktivnošću, regulacijom prehrane i ostalih rizičnih čimbenika koji utječu na razvoj bolesti.

Literatura:
1. Nikolić Heitzler  V. 2017. Optimalna medikamentna terapija stabilne angine pektoris. Cardiologia Croatica, 12(5-6): 226-230 .

Foto: Pixabay


Newsletter