Lepra je možda bolje poznata pod nazivom guba ili Hansenova bolest. Lepra je zarazna kožna bolest koja najviše zahvaća kožu, periferne živce te sluznicu gornjeg dijela respiratornog sustava i usne šupljine. Naziv je dobila prema norveškom liječniku Gerhardu Armaueru Hansenu koji je 1871. pronašao uzročnika te bolesti, bakteriju Mycobacterium leprae. Lepra je u nekim zemljama svijeta i danas veliki javnozdravstveni problem, ali i jedna od najslabije istraženih bolesti u usporedbi s drugim bakterijskim bolestima.
Lepra u Hrvatskoj
Lepra je stoljećima harala Europom pa i Hrvatskom gdje je bila najintenzivnija u 13. stoljeću dok su posljednji sporadični slučajevi bili zabilježeni sredinom 20. stoljeća. Iako se smatra da je lepra bolest prošlosti, svake godine se pojavi oko 250 000 novooboljelih, uglavnom u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Danas u Hrvatskoj nema autohtone lepre, ali postoji mogućnost ponovnog susreta s oboljelima od lepre. Bolest mogu donijeti strani turisti jer je Hrvatska danas razvijena turistička destinacija. Postoji mogućnost da se lepra unese preko naših radnika u inozemstvu, u zemljama u kojima je lepra endemična ili preko članova posade velikih brodova. Stoga ne smijemo u potpunosti zaboraviti na ovu bolest. Poželjno je upoznati se s načinima prijenosa i mogućnosti zaraze kao i simptomima i mogućnostima liječenja.
Simptomi
Klinička slika razvija se tek nakon dugotrajnog i bliskog kontakta s bolesnikom, a izvor bolesti je samo bolesna osoba u aktivnoj fazi bolesti. Bakterija ulazi u organizam kroz sluznicu nosa, kroz kožu ili spolnim putem. Lepra se može pojaviti u više oblika, a Svjetska zdravstvena organizacija ju klasificira prema broju kožnih lezija. Lepra se može manifestirati različitim simptomima, a najkarakterističniji su asimetrično raspoređena žarišta na koži u obliku osipa, kožnih makula, papula ili čvorova, hipopigmentacija, oštećenje perifernih živaca i poremećaj senzibiliteta, gubitak kose, dlaka, trepavica i obrva te hipohidroza (nedovoljno znojenje). Osip u nijednom obliku lepre ne svrbi.
Premda je bolest slabo zarazna i od nje se ne umire, ona može, zbog trajnog oštećenja kože i živaca, unakaziti čovjeka i utjecati na njegovo fizičko i psihičko zdravlje.
