fbpx

Lepra – danas zaboravljena bolest

Obiteljska medicina

Klinička slika razvija se tek nakon dugotrajnog i bliskog kontakta s bolesnikom, a izvor bolesti je samo bolesna osoba u aktivnoj fazi bolesti.

Lepra je možda bolje poznata pod nazivom guba ili Hansenova bolest. Lepra je zarazna kožna bolest koja najviše zahvaća kožu, periferne živce te sluznicu gornjeg dijela respiratornog sustava i usne šupljine. Naziv je dobila prema norveškom liječniku Gerhardu Armaueru Hansenu koji je 1871. pronašao uzročnika te bolesti, bakteriju Mycobacterium leprae. Lepra je u nekim zemljama svijeta i danas veliki javnozdravstveni problem, ali i jedna od najslabije istraženih bolesti u usporedbi s drugim bakterijskim bolestima.

Lepra u Hrvatskoj

Lepra je stoljećima harala Europom pa i Hrvatskom gdje je bila najintenzivnija u 13. stoljeću dok su posljednji sporadični slučajevi bili zabilježeni sredinom 20. stoljeća. Iako se smatra da je lepra bolest prošlosti, svake godine se pojavi oko 250 000 novooboljelih, uglavnom u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Danas u Hrvatskoj nema autohtone lepre, ali postoji mogućnost ponovnog susreta s oboljelima od lepre. Bolest mogu donijeti strani turisti jer je Hrvatska danas razvijena turistička destinacija. Postoji mogućnost da se lepra unese preko naših radnika u inozemstvu, u zemljama u kojima je lepra endemična ili preko članova posade velikih brodova. Stoga ne smijemo u potpunosti zaboraviti na ovu bolest. Poželjno je upoznati se s načinima prijenosa i mogućnosti zaraze kao i simptomima i mogućnostima liječenja.

Simptomi

tijelo koza bolest

Klinička slika razvija se tek nakon dugotrajnog i bliskog kontakta s bolesnikom, a izvor bolesti je samo bolesna osoba u aktivnoj fazi bolesti. Bakterija ulazi u organizam kroz sluznicu nosa, kroz kožu ili spolnim putem. Lepra se može pojaviti u više oblika, a Svjetska zdravstvena organizacija ju klasificira prema broju kožnih lezija. Lepra se može manifestirati različitim simptomima, a najkarakterističniji su asimetrično raspoređena žarišta na koži u obliku osipa, kožnih makula, papula ili čvorova, hipopigmentacija, oštećenje perifernih živaca i poremećaj senzibiliteta, gubitak kose, dlaka, trepavica i obrva te hipohidroza (nedovoljno znojenje). Osip u nijednom obliku lepre ne svrbi.

Premda je bolest slabo zarazna i od nje se ne umire, ona može, zbog trajnog oštećenja kože i živaca, unakaziti čovjeka i utjecati na njegovo fizičko i psihičko zdravlje.

 


Newsletter