fbpx

Krvni testovi za alergije

Obiteljska medicina

Danas na tržištu postoje različiti krvni testovi koji se većimo primjenjuju kada anamnestički podaci, klinička slika i rezultat kožnog testa nisu sukladni.

Alergijska reakcija se može potaknuti različitim načinom: ulaskom alergena kroz kožu, preko sluznice oka, udisanjem alergena, unosom s hranom i još drugim načinima. Svaka alergijska reakcija je potaknuta posebnim alergenom pa je glavni cilj liječenja postavljanje točne dijagnoze odnosno pronalaženje specifičnog alergena. Dijagnoza alergije najčešće se odvija u više faza: obiteljskom anamnezom i otkrivanjem postoji li nasljedna povezanost za pojavu alergije, uzimanjem podataka od oboljele osobe (prehrana, dosadašnje bolesti, prisutnost i trajanje simptoma) koji usmjeravaju na određeni oblik alergije, fizikalnim pregledom i dijagnostičkim testovima. Danas su dostupni kvalitetni dijagnostički testovi u obliku kožnih testova i laboratorijskih krvnih testova.

Pročitajte i: Alergije na hranu

Laboratorijski krvni testovi

Pravilna dijagnostika alergijskih bolesti zahtjeva određivanje specifičnog imunoglobulina E (IgE). Iako je kožno ubodno testiranje (skin pricktest – SPT) najčešći oblik dijagnoze, laboratorijska dijagnostika krvi ima također vrlo važnu ulogu. Primjenjuje se kada anamnestički podaci, klinička slika i rezultat kožnog testa nisu sukladni.

Najpoznatije krvne pretrage su:

  • „RAST“ (Radio-Allergo Sorbent Test)
  • „RIST“ (Radioimuno Sorbent Test)
  • određivanje ukupnog broja eozinofila

Svi ovi testovi su danas vrlo jednostavni i mjere se iz periferne venske krvi.

RAST test određuje visinu IgE specifičnog za pojedini alergen. Provodi se u slučaju nejasnog nalaza kožnih testova i pomaže u dijagnozi alergijskog dermatitisa, sezonskog alergijskog rinitisa i alergijske astme. Osim određivanja specifičnog IgE na pojedinačne alergene, RAST test omogućuje istovremeno određivanje razine specifičnog IgE-a na veći broj alergena (mješavina alergena sličnog tipa) iz jednog uzorka krvi pri čemu se rezultat odnosi na sve alergene u mješavini. Pri tome, liječnik na temelju kliničkih manifestacija alergije i nalaza prethodnog kožnog testiranja odabire ograničeni broj alergena, a u slučaju pozitivnog rezultata radi analizu IgE za svaki pojedinačni alergen. Potvrđuje li pozitivan nalaz prisutnost alergijske bolesti? Ne. Pozitivni nalaz označava prisutnost IgE-a specifičnog za alergen u perifernoj krvi što pokazuje da je bolesnik senzibiliziran na navedeni alergena, ali senzibilizacija nije i dokaz alergijske bolesti. Dobije li se negativni nalaz testa, on također ne pokazuje da osoba nije alergična. Stoga negativni nalaz pri određivanju IgE-a zahtijeva daljnje testiranje. RAST test kao i kožni test su visoko specifični i točni, premda je kožni test često jeftiniji i rezultati se mogu očitati odmah. RAST test pak daje točnu vrijednost IgE na temelju koje se može napraviti točna procjena jačine alergije i donijeti odluka o terapiji bolesti.

Želi li se odrediti ukupna povećana količina nespecifičnih IgE antitijela provodi se RIST test. Dobivene povišene vrijednosti IgE upućuju na atopički dermatitis, sezonski alergijski rinitis ili  na određena stanja nasljedne imunodeficijencije. Kao pomoć u procjeni radi li se uistinu o alergijskoj bolesti, ponekad se određuje i ukupni broj eozinofilnih leukocita iz periferne krvi. Povećan broj eozinofila obično karakterizira kroničnu alergijsku upalnu reakciju.

Marker anafilaksije

Triptaza je jedan od medijatora alergijske reakcije nastala kao produkt degranulacije mastocita. Mastocitna triptaza se oslobađa tijekom anafilaktičke reakcije pa je zbog toga koristan marker anafilaksije u slučajevima nejasne dijagnoze. Uzorak krvi se mora uzeti unutar 4 sata od incidentnog događaja jer triptaza najveću koncentraciju postiže nakon 1 do 2 sata dok se vrijednosti na početnu  koncentraciju  vraćaju nakon 6 sati.

Osim provedbe dijagnostičkih testova, važno je i pravilno tumačenje rezultata, njihovo razumijevanje i na temelju toga pravilno liječenje.

 


Newsletter