fbpx

Kravlje, bademovo, zobeno ili sojino: Koje je mlijeko bolje?

Zdrav život

Dok rijetko konzumiranje biljnog mlijeka ne predstavlja problem, potpuno izbacivanje kravljeg i njegova zamjena biljnim mlijekom stvara brojna pitanja. Jesu li biljna mlijeka nutritivno bogata? Mogu li zadovoljiti dnevne potrebe za svim makro i mikronutrijentima? Mogu li se koristiti kao učinkovita alternativa za kravlje mlijeko?

Istraživanja pokazuju da konzumiranje kravljeg mlijeka posljednjih godina opada dok interes za biljnim mlijekom raste. Bademovo, sojino, zobeno, konopljino i kokosovo mlijeko su postali apsolutni hit u prehrani! Pitate se zašto? Razlozi su raznoliki – od zdravstvenih i etičkih do financijskih. Dok rijetko konzumiranje biljnog mlijeka ne predstavlja problem, potpuno izbacivanje kravljeg i njegova zamjena biljnim mlijekom stvara brojna pitanja. Jesu li biljna mlijeka nutritivno bogata? Mogu li zadovoljiti dnevne potrebe za svim makro i mikronutrijentima? Mogu li se koristiti kao učinkovita alternativa za kravlje mlijeko?

Kravlje mlijeko više nije IN, zašto?

Jedan od razloga izbjegavanja kravljeg mlijeka jest njegovo nepodnošenje. Ovdje prvenstveno mislimo na intoleranciju laktoze i alergiju uzrokovanu proteinima kravljeg mlijeka. Intolerancija laktoze je najčešći oblik intolerancije na hranu kojoj su sklonije odrasle osobe. Osnovni krivac je nedostatak crijevnog enzima laktaze potrebnog za razgradnju mliječnog šećera, laktoze. Zbog toga ona ostaje neprobavljena i počinje stvarati probleme. Ubrzo nakon konzumiranja mlijeka se stoga javljaju mučnina, podrigivanje, nadutost, bol i grčevi u trbuhu, osjećaj težine u želucu, proljev i ostali probavni problemi. S druge strane, alergija na proteine kravljeg mlijeka predstavlja sasvim drugačiji poremećaj. Smatra se najčešćim oblikom nutritivne alergije dojenačke dobi, dakle reakcije u kojoj sudjeluje imunološki sustav. Može se manifestirati raznim simptomima – probavnim, respiratornim, kožnim, a u težim slučajevima anafilaktičkim šokom.

Bez obzira na često nepodnošenje kravljeg mlijeka, ono ima veliku nutritivnu vrijednost. Važan je izvor probavljivih proteina (kazeina, proteina sirutke), ugljikohidrata (laktoze), mliječne masti, minerala (kalija, kalcija, fosfora, cinka, joda, selena…) i vitamina (A, B2 i B12).

Sojino mlijeko

Uspoređujemo li količinu proteina, ugljikohidrata i masti, sojino mlijeko je najsličnije kravljem mlijeku. Često se preporučuje kao zamjena za kravlje mlijeko, pogotovo osobama s intolerancijom na laktozu. Ipak, sojino se mlijeko ne preporučuje osobama koje se bore s alergijom na proteine kravljeg mlijeka jer se smatra da takve osobe imaju veće šanse alergijski reagirati i s proteinima soje.

S nutritivnog aspekta, sojino je mlijeko bogato omega-3 i omega-6 masnim kiselinama koje štite krvne žile te izoflavonima koji posjeduju antioksidativno djelovanje. U odnosu na bademovo ili zobeno mlijeko, posjeduje veću količinu proteina. Međutim, kravlje mlijeko još uvijek sadrži najveću količinu proteina i esencijalnih aminokiselina metionina, valina, lizina i leucina. Takve aminokiseline tijelo ne može proizvesti samo pa je kod izbacivanja kravljeg mlijeka iz prehrane neizmjerno bitno unositi ih drugim izvorima.

mlijeko

Bademovo mlijeko

Bademovo mlijeko je definitivno najkonzumiranije biljno mlijeko u svijetu. Stručnjaci ga smatraju odličnom alternativom kako za djecu tako i za odrasle, posebno za one koji pate od raznih oblika nepodnošenja kravljeg mlijeka. Preporučuje se i osobama osjetljivima na gluten jer ne sadrži laktozu, kolesterol ili kazein koji svojom strukturom nalikuju glutenu.

Bademovo mlijeko je bogato bjelančevinama, omega-3 masnim kiselinama i flavonoidima. Sadrži vitamine E i D te minerale poput kalcija, magnezija, cinka, željeza i selena. Ne sadrži kolesterol, laktozu, a ako nije dodatno zaslađeno, ima najmanje šećera. Uspoređujući s kravljim mlijekom, ima manje zasićenih, a više nezasićenih masti. Sadrži i manje proteina te kalcija što se može smatrati malim nedostatkom, pogotovo kod udovoljavanja dnevnih nutritivnih potreba djece.

Zobeno mlijeko

Zobeno mlijeko sadrže više bjelančevina nego ugljikohidrata te nizak udio masnoća. Bogat je izvor aminokiselina, vitamina i minerala. Usporedimo li ga s bademovim ili sojinim mlijekom, posjeduje najviše šećera i kalorija. Sadrži više proteina nego bademovo mlijeko te pruža veću količinu vitamina B2 od kravljeg mlijeka. Sa zdravstvenog stajališta, odličan je izbor za osobe s intolerancijom na laktozu, no ipak se ne smatra najboljom alternativom za osobe koje boluju od intolerancije na gluten ili od celijakije.

Dakle, biljna mlijeka variraju u svom nutritivnom sastavu. Zamjena kravljeg mlijeka bi stoga trebala biti mudra odluka te uključivati proučavanje nutritivnog sastava svakog proizvoda kao i dodatnu nadoknadu organizmu prijeko potrebnih makro i mikronutrijenata.

Pročitajte i ovo:

Zašto se majčino mlijeko ne može zamijeniti kravljim?

Zob – idealan dodatak za svaki obrok

Literatura:
1. Dorić I. i sur. 2019. Utjecaj mlijeka na zdravlje čovjeka. Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition 14 (1−2): 24−32.
2. Vanga SK, Raghavan V. 2018. How well do plant based alternatives fare nutritionally compared to cow’s milk? J Food Sci Technol. 55(1): 10-20.

Foto: Pixabay


Newsletter