fbpx

Koronavirus, srce i troponin

Koronavirus

Danas smo učinili nešto nepredvidljivo! Trenutno najaktualniji virus, najvažniji tjelesni organ i sasvim običan unutarstanični protein povezali smo u istu priču. Pitate se kako je to moguće? Znanost često nudi mnoga uzbudljiva otkrića!

Danas smo učinili nešto nepredvidljivo! Trenutno najaktualniji virus, najvažniji tjelesni organ i sasvim običan unutarstanični protein povezali smo u istu priču. Pitate se kako je to moguće? Znanost često nudi mnoga uzbudljiva otkrića! Ovog puta usmjerena su na koronavirus, srce i troponin. Otkrili smo da bi troponin, specifičan marker za procjenu zdravstvenog stanja srca, mogao postati prediktor kardiovaskularnih komplikacija kod osoba oboljelih od COVID-19 bolesti. Borba protiv nepredvidljivog koronavirusa tako bi mogla postati uspješnija.

Troponin i srce

Troponin je unutarstanični protein. Zadužen je za regulaciju kontrakcija skeletnih i srčanog mišića. Promatramo li razine srčanog troponina, možemo zaključiti da se u normalnim uvjetima u perifernoj krvi nalazi u vrlo malim koncentracijama. Međutim, njegove se vrijednosti u krvi značajno povećavaju nakon ozljede srčanog mišića, miokarda. Prema dostupnim istraživačkim podacima, koncentracija troponina u perifernoj krvi počinje rasti tri do četiri sata nakon oštećenja miokarda te ostaje povišena 10 do 14 dana.

Zbog toga je srčani troponin preuzeo vrlo važnu ulogu u dijagnosticiranju srčanih bolesti. Koristi se za otkrivanje oštećenja miokarda, akutnog koronarnog sindroma, odnosno nestabilne angine pektoris i akutnog infarkta miokarda te za procjenu kardiovaskularne smrtnosti. Podsjetimo se, bolovi u prsima i otežano disanje su tipični simptomi ovih bolesti.

troponin

Uzimanje uzorka venske krvi i određivanje vrijednosti srčanog troponina stručnjaci stoga preporučuju kod pojave bolova u prsima i ostalih simptoma akutnog koronarnog sindroma. Međutim, isti su simptomi ponekad zabilježeni i u COVID-19 bolesti. Što nam to govori?

Troponin u korona priči

Vjerojatno već znate da obožavamo istraživati po znanstvenoj literaturi i pronalaziti nove znanstvene činjenice koje mogu doprinijeti očuvanju našeg zdravlja. Međutim, kada smo u tekstovima o koronavirusu pronašli riječ troponin, malo nam je toga bilo jasno. Kako je to moguće? Troponin se koristi kao prognostički marker u kardiovaskularnim bolestima, no zašto se njegove povišene vrijednosti spominju i u koronavirusnoj infekciji? Na sreću, otkrili smo logičan razlog.

Iako koronavirus najčešće stvara blage respiratorne probleme, u određenim se slučajevima može zakomplicirati vrlo teškim oblicima respiratorne infekcije. Tijekom kliničkog promatranja bolesnika s COVID-19, također su otkriveni slučajevi u kojima je koronavirus negativno djelovao i na kardiovaskularni sustav. Rezultirao je kardiovaskularnim komplikacijama, najčešće upalom krvnih žila (vaskulitisom), upalom srčanog mišića (miokarditisom), ozljedama miokarda zbog citokinske oluje i srčanim aritmijama. Jedna od otkrivenih komplikacija bila je i za život ugrožavajući akutni koronarni sindrom. Svi se oni manifestiraju povišenim razinama troponina.

Dakle, bolove u srcu i otežano disanje, tipične simptome akutnog koronarnog sindroma, potrebno je kod bolesnika s COVID-19 bolesti ozbiljno shvatiti. Određivanje vrijednosti srčanog troponina kod takvih simptoma moglo bi poslužiti kao dodatan alat za procjenu kardiovaskularnog rizika i očuvanje života.

Pročitajte i ovo:

Kad srce zaboli

Pokrenite svoj život, svoje srce

Srčani arest i srčani udar nisu iste bolesti – razlikujete li ih?

Sve aktualne članke vezane uz epidemiju koronavirusom potražite u kategoriji “KORONAVIRUS”.

Literatura:
1. Shi S. et al. 2020. Association of Cardiac Injury With Mortality in Hospitalized Patients With COVID-19 in Wuhan, China. JAMA Cardiol. e200950.
2. Madjid M. et al. 2020. Potential Effects of Coronaviruses on the Cardiovascular System. JAMA Cardiol. doi:10.1001/jamacardio.2020.1286
3. Garg P. et al. 2017. Cardiac biomarkers of acute coronary syndrome: from history to high-sensitivity cardiac troponin. Intern Emerg Med. 12(2): 147–155.

Foto: Pexels


Newsletter