fbpx

Koliko je previše?

Zdrav život

Nekontrolirani unos soli je veliki zdravstveni problem ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, potrebno je naglasiti da ne postoje samo zdravstveni rizici prekomjernog unosa soli. Dokazani su i zdravstveni rizici njegovog premalog konzumiranja. Kako bi uspjeli izbjeći takve zdravstvene rizike, moramo znati sljedeće: “Koliko je soli u konzumaciji hrane previše?”

Nekontrolirani unos soli je veliki zdravstveni problem ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim dijelovima svijeta. Negativan utjecaj soli na zdravlje postala je činjenica. Dokazano je da prekomjeran unos soli povisuje krvni tlak, narušava kardiovaskularno zdravlje, povećava rizik od moždanog udara, oštećenja jetre i bubrega te multiple skleroze. Međutim, potrebno je naglasiti da ne postoje samo zdravstveni rizici prekomjernog unosa soli. Dokazani su i zdravstveni rizici njegovog premalog konzumiranja. Sol, spoj natrija i klora u omjeru 40:60 je potrebna za normalno funkcioniranje organizma. Natrij je potreban za stvaranje i prijenos električnih impulsa u živcima i mišićima, za apsorpciju hranjivih tvari u tankom crijevu te za održavanje normalnog krvnog tlaka. Kako bi uspjeli izbjeći zdravstvene rizike prekomjernog odnosno premalog unosa soli, moramo znati sljedeće: “Koliko je soli u konzumaciji hrane previše?”

Koliko soli ima u hrani?

Stručnjaci naglašavaju da se gotovo 80% dnevno konzumirane soli odnosi na “skrivenu” sol. Visoki sadržaj soli se tako skriva u polugotovim i gotovim namirnicama: suhomesnatim proizvodima, tvrdim sirevima, gotovim umacima, grickalicama, konzerviranom voću i povrću te pekarskim proizvodima.

Primjerice, jedna kriška kruha sadrži oko 330 do 396 miligrama natrija odnosno 0,85 – 1,22 grama soli. Velika količina natrija krije se i u nekim žitaricama za doručak. Tako jedna velika žlica kukuruznih pahuljica sadrži oko 232 miligrama natrija odnosno 0,6 grama soli. Na 100 grama mesnih prerađevina poput hamburgera nalazi se od 560 do čak 2730 miligrama natrija. Zaista previše!

previše

Koliko soli je previše?

Izvješće Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je otkrilo da oko 90% odraslih i djece u SAD-u konzumira više od preporučenog unosa natrija. Zapravo, većina odraslih konzumira više od 3400 miligrama natrija dnevno. Kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj? Procjenjuje se da žene prosječno konzumiraju oko 11 grama soli dnevno, a muškarci čak više od 13 grama!

Istraživanja su pokazala da osobe koje se bore s hipertenzijom i koje su izložene visokom riziku od srčanih bolesti i moždanog udara unose oko 6 grama soli dnevno.

Dijetalne smjernice

Postoji li točno određeni, prihvatljiv raspon unosa soli za održavanje optimalnog zdravlja? Naravno da postoji. Uvedene su dijetalne smjernice za smanjenje unosa soli koje postaju glavna mjera prevencije mnogih kroničnih bolesti i spašavanja života.

Kako bi se smanjili zdravstveni rizici, dijetalne smjernice preporučuju smanjiti unos soli na preporučenu razinu od 2300 miligrama natrija dnevno. To znači da bi preporučeni dnevni unos soli bio 5 grama dnevno, a maksimalni dopušteni unos do 6 grama soli dnevno. To odgovara jednoj čajnoj žličici soli dnevno. Možda je najbolji način sprječavanja prekomjernog unosa soli čitanje deklaracije na namirnicama koje kupujete i biranje proizvoda s niskim sadržajem soli. Što to konkretno znači? Stručnjaci savjetuju da je potrebno kupovati samo one proizvode koji sadrže do 120 mg natrija na 100 g hrane.

Ipak, maksimalni dnevni unos soli trebao bi se uravnotežiti sa životnom dobi pa bi prema tome djeca do šest mjeseci starosti trebala unositi manje od 1-og grama soli, djeca od jedne do tri godina samo 2 grama soli, a djeca od sedam do 10 godina 5 grama soli. Tek tada bi količina soli mogla postati dio zdrave prehrane – jer sol je neophodna, samo je potrebno znati kada i u kojim količinama.

Pročitajte i ovo:

Možemo li smanjiti unos skrivene soli?

Popularna ružičasta sol dolazi s Himalaja

Slana hrana nije hrana za djecu, već za hipertenziju

Literatura:
1. https://www.cdc.gov/salt/
2. Krementsov DN et al. 2015. Exacerbation of autoimmune neuroinflammation by dietary sodium is genetically controlled and sex specific. The FASEB Journal. 29: 3446-3457.

Foto: Pexels


Newsletter