Spavanje je biološka potreba svake osobe. Prosječno trajanje sna kod zdravih osoba varira od sedam do devet sati, dok novorođenče spava u prosjeku 16 sati dnevno. S godinama potreba za snom postupno slabi. Tako je šestogodišnjem djetetu potrebno oko 10 sati sna, a s dobi od 12 godina količina potrebnog sna pada na 9 sati. Odraslom čovjeku je u prosjeku neophodno sedam i pol sati sna.
Sve veći postotak ljudi žali se na probleme vezane uz spavanje. Nedovoljno ili prekomjerno spavanje, teškoće s usnivanjem ili održavanjem sna, pojava čudnih i neugodnih događaja tijekom spavanja i osjećaj umora tijekom dana javljaju se barem jednom u životu svakog pojedinca. Uzroci mogu biti različiti, od prekomjerne izloženosti stresu, obiteljskih ili poslovnih problema do raznih fizioloških poremećaja i bolesti. Poremećaj spavanja može uzrokovati poteškoće u pamćenju, lošije motoričke sposobnosti, smanjenu radnu učinkovitost i emocionalne poteškoće. Rezultati istraživanja upozoravaju kako i sve veći broj nesreća nastaje zbog poremećaja spavanja.
Idiopatska hipersomnija
Od 8. do 14. rujna obilježava se tjedan svjesnosti o idiopatskoj hipersomniji. Hipersomnija označava prekomjerno spavanje ili pospanost koja ometa svakodnevni život. Idiopatska hipersomnija je poremećaj budnosti i spavanja bez jasnog razloga nastanka. Govorimo o produljenju noćnog sna uz ponavljajuće epizode prekomjerne dnevne pospanosti ili pretjeranog spavanja. Većina osoba s idiopatskom hipersomnijom noću spava duže od deset sati i teško se ujutro budi, a buđenje ne donosi nikakvo olakšanje. Pretjerana pospanost može imati negativan utjecaj na obiteljski, poslovni i društveni život. Ona smanjuje radnu učinkovitost, sposobnost brzog i učinkovitog razmišljanja, povećava vjerojatnost nastanka pogrešaka ili nezgoda i iskrivljava percepciju okoline. Česte dnevne faze drijemanja ne sprječava ni vrijeme razgovora, obroka ili vožnje.
Osobe koje boluju od idiopatske hipersomnije pokazuju znakove umora, zbunjenosti, depresije, anksioznosti, apatije i halucinacije. Idiopatska hipersomnija nastaje već u ranoj dobi ili adolescenciji. Međutim, osobe prilično kasno uočavaju simptome ili ih zanemaruju te traže pomoć tek kada im se u potpunosti poremeti cijeli ciklus spavanja i budnosti.
Higijena spavanja
Idiopatska hipersomnija i ostali poremećaji spavanja zahtijevaju specifično liječenje. Bez obzira na uzrok poremećaja, uz odgovarajuće terapijske mjere potrebna je i dobra higijena spavanja. Higijena spavanja podrazumijeva određena pravila za postizanje kvalitetnog spavanja noću, a budnosti danju. Kvaliteta spavanja može se poboljšati promjenom životnih navika i stila života. Odlazak na spavanje i buđenje trebao bi biti svakog dana u isto vrijeme, uključujući i vikende. Što dulje izlaganje sunčevom svijetlu tijekom dana inhibira sintezu melatonina, hormona zaslužnog za spavanje i može poboljšati i uspostaviti dnevni ritam budnosti i sna. Prije spavanja preporučuje se usredotočiti na mirnije stvari kao što su čitanje ili opuštanje uz toplu kupku. Djetetu je važno ukloniti jaku svjetlost i razne igrice ili sjedenje za računalom. Suzdržavanje od nepušenja i prekomjernog uzimanja hrane netom prije spavanja može pozitivno djelovati na kvalitetu sna. Intenzivne i zahtjevne treninge ili vježbanja u teretani potrebno je obaviti tijekom dana. Tjelovježba pomaže u spavanju i smanjuje stres, no ako se provodi kasno navečer, može stimulirati CNS i otežati sposobnost uspavljivanja.
