fbpx

Koliko ćemo na kraju platiti ovaj popularan hobi?

Roditelji i djeca

Mladi glazbu slušaju tijekom učenja, obavljanja kućanskih poslova, kupovine, šetnje ulicom ili tijekom putovanja. Dovoljno je samo da svoj uređaj spoje sa slušalicama. Zbog uživanja u ovom hobiju, slušalice postaju sastavni dio njihovog života ne razmišljajući nosi li taj hobi i neke negativnosti. Oprez je svakako potreban, a odnosi se na glasnoću glazbe i oštećenje sluha.

Glazba se kao hobi nekad i danas u mnogo čemu razlikuje. Ipak, i dalje ostaje sastavni dio života svakog pojedinca, a posebno mladih. Razloga je više. Stvara osjećaj ugode, smanjuje strah, mijenja ponašanje, popravlja raspoloženje, opušta, uklanja stres i povećava koncentraciju. U doba adolescencije, glazba se često navodi kao metoda opuštanja, odvraćanja pažnje od briga i problema te postaje glavni doprinos razvoju identiteta.

Danas je glazba i mnogo više dostupnija. Dok se nekad slušala samo preko radija, televizije, kaseta ili cd-a, danas se zbog razvoja novih tehnologija približava svakom pojedincu u svakom trenutku. Dovoljno je samo da se uređaj spoji sa slušalicama. Mladi ju slušaju tijekom učenja, obavljanja kućanskih poslova, kupovine, šetnje ulicom ili tijekom putovanja. Zbog uživanja u ovom hobiju, slušalice postaju sastavni dio njihovog života ne razmišljajući nosi li taj hobi i neke negativnosti. Oprez je svakako potreban, a odnosi se na glasnoću glazbe i oštećenje sluha.

Naime, mnogi stručnjaci smatraju da slušanje glazbe preko slušalica zapravo povećava rizik od preglasnog slušanja. Zašto je to tako? Zvukovi visokih frekvencija u tom slučaju dopiru direktno do ušnog kanala, odnosno stvara se buka koja može oštetiti sluh. Oštećenje sluha se ne mora javiti odmah. Posljedice se mogu ispoljiti u kasnijoj životnoj dobi.

Glazba ili buka?

Osobne uređaje za slušanje glazbe preko slušalica upotrebljava od 78 do 90 % mladih. Pritom, čak oko 50 % osoba uređaje koristi svakodnevno, oko tri sata na dan, a dio i znatno duže! Prosječna razina jakosti glazbe kreće se oko 83 dB, a izlazna snaga na slušalicama može dosegnuti i 125 dB. Zbog takve glasnoće, čak 99 % mladih koji svakodnevno koriste slušalice za slušanje glazbe dožive osjećaj šuma u ušima (tinitus) što je zapravo prvi znak slušanja preglasne glazbe! Jaka buka može izazvati obostrano smanjenje osjetljivosti na frekvencije između 4 i 6 kHz. Posljedica toga su teškoće u primjećivanju visokih zvukova te osjećaj začepljenosti uha ili punoće u uhu.

Ako se izlaganje buci redovito ponavlja, može doći do opasnih posljedica – degeneracije i nepovratnog gubitka čitavih skupina osjetnih stanica za sluh. 

hobi

Rekreacijska buka je razlog porasta broja mladih s oštećenjem sluha

Glasna glazba kao hobi je najrašireniji oblik tzv. rekreacijske buke. Zašto? Slušanjem glazbe preko slušalica, mladi se mogu uvući u svoj svijet gdje se osjećaju slobodno, smireno i emocionalno čisto. Prolaze li kroz burno razdoblje adolescencije, to im je uistinu potrebno jer glazba djeluje terapijski, no samo tako dugo dok ne postane jedna od glavnih prijetnji njihovom zdravlju.

Posljedice buke možemo podijeliti na slušne, izvanslušne i psihičke

Slušne posljedice, koje se odnose na promjene strukture i funkcije uha te posredno na komunikaciju jer uhom primamo govor i nadziremo njegovu proizvodnju, su razni stupnjevi oštećenja i slabljenja sluha. Za to je dovoljna dugotrajna buka s intenzitetom većim od 85 dB. Osobe koje slušaju preglasnu glazbu preko slušalica imaju čak dvostruko veći rizik od oštećenja sluha za razliku od osoba koje slušaju glazbu bez njih!

Izvanslušne posljedice (reakcije središnjeg živčanog i endokrinog sustava, sustava za ravnotežu ili krvožilnog sustava) može izazvati dugotrajna izloženost buci slabijeg intenziteta, oko 65 dB. Jedna od takvih posljedica su i teškoće sa spavanjem koje može uzrokovati čak i buka slabog intenziteta, od 30 dB.

Psihičke posljedice su ponekad i najupečatljivije, a manifestiraju se smanjenjem koncentracije potrebne za učenje ili rad, snižavanjem tolerancije na osobe i događaje u okolini, promjenama raspoloženja i neželjenim ponašanjem poput pojačanog neslaganja ili nesuradljivosti s okolinom. Sve ove posljedice u konačnici mijenjaju kvalitetu života. 

Kako bi se shvatila ozbiljnost ovog problema, važno je pratiti rezultate istraživanja koji pokazuju porast učestalosti oštećenja sluha nakon pojave prvih modernih uređaja za slušanje glazbe. Važno je utjecati na mlade i osvješćivati ih o štetnim posljedicama. Kako bi se one izbjegle, nije potrebno u potpunosti prekinuti slušanje glazbe preko slušalica, već glasnoću na uređajima podesiti na najviše 60%. Uz to, nakon 60 minuta slušanja glazbe, potrebno je napraviti stanku. Ovo je dovoljno da svoj hobi na kraju ne bi platili preskupo – zdravljem.

Također pročitajte:

Zavirite u mozak adolescenata. Pokušajte ih razumjeti

Izazovi adolescencije povezani su s kvalitetom provođenja slobodnog vremena

Literatura:
1. Rosandić M, Bonetti L. 2014. Izloženost mladih u Hrvatskoj buci – navike, stavovi, svijest o riziku, uporaba zaštite i rane posljedice. Logopedija. 4(1):31-41.

Foto: Pexels


Newsletter