fbpx

Kolike su šanse da naslijedite daltonizam?

Obiteljska medicina

Sjećate li se onih šarenih krugova u kojima morate pronaći točan broj? Neraspoznavanje brojki pomoću takvih testova za boje liječnicima pomaže u otkrivanju jeste li od svojih roditelja naslijedili gen za daltonizam. Da, dobro ste čuli. Uzrok daltonizma se najčešće krije u genima.

Sjećate li se onih šarenih krugova u kojima morate pronaći točan broj? Neraspoznavanje brojki pomoću takvih testova za boje liječnicima pomaže u otkrivanju jeste li od svojih roditelja naslijedili gen za daltonizam. Da, dobro ste čuli. Daltonizam ne nastaje zbog predugog gledanja u ekran, preblizog i predugog čitanja ili kratkovidnosti. Uzrok se najčešće krije u genima.

Kolike su šanse da ga naslijedite?

Daltonizam je poremećaj prepoznavanja određenih boja poput žute, zelene, crvene ili plave. Najčešće se radi o problemu raspoznavanja crvene (protanopija) i zelene (deuteranopija) boje. Vrlo je važno shvatiti da daltonizam ne podrazumijeva potpunu sljepoću za boje, već se određene boje čine blijedima pa se zamjenjuju s drugima.

Daltonizam se može razviti kao prirođeni ili stečeni poremećaj. Zaustavimo se za početak na prirođenom obliku. Takav se oblik nasljeđuje i prisutan je od rođenja. Prenosi se s roditelja na djecu spolnim načinom nasljeđivanja. Za razvoj ovog poremećaja je odgovoran gen u kromosomu X koji je prisutan u oba spola. Međutim, prenositelj mutiranog gena je majka, a prenosi ga na 50% svoje djece. Podsjetimo se, majka posjeduje XX genotip, a otac XY. Dakle, da bi kćer postala daltonist morala bi primiti X kromosom odgovoran za daltonizam od oba roditelja za što teorijski ne postoji šansa. Puno je veća vjerojatnost da takav kromosom primi sin.

Znate li kolike su stoga šanse da naslijedite daltonizam? Postoji 50% vjerojatnosti da će sin imati bolest i 50% šanse da će kćer biti prenositeljica na svoje potomstvo s time da ona neće imati simptome daltonizma. Mogućnost da će kćer naslijediti daltonizam praktički ne postoji s obzirom na činjenicu da žene imaju dva X kromosoma pa će se mutacija gena na jednom X kromosomu neutralizirati normalnim genom na drugom X kromosomu.

daltonizam

U znanstvenom je svijetu već dugo poznato da muškarci znatno češće obolijevaju od daltonizma dok su žene najčešće samo nositelji gena. Koliko točno? Muškarci posjeduju čak 16 puta veću šansu nego žene da naslijede ovaj poremećaj!

Cijelu priču možemo promatrati i sa strane patogeneze. Osobe koje su naslijedile gen za daltonizam posjeduju smanjeni broj čunjića, specifičnih fotoreceptora u makuli mrežnice koji su zaslužni za prepoznavanje boje. Što mislite, koliko je takvih čunjića prisutno u “zdravom” oku? Ljudska mrežnica nosi čak šest do sedam milijuna čunjića! Kada se njihova količina znatno smanji, oni ne mogu pravilno reagirati na točno određene valne duljine svjetlosti koje omogućuju prepoznavanje cijelog niza boja.

Stečeni daltonizam

U svijetu živi oko 8% muškaraca i 0.5% žena s daltonizmom. Kod nekih je on prirođeni, no kod drugih može biti i stečeni. Takav oblik daltonizma nastaje tijekom života zbog određenih zdravstvenih problema, najčešće poremećaja mrežnice, žute pjege i vidnog živca. S daltonizmom se tako povezuju: oštećenja dijela mozga zaduženog za proces vida, senilna degeneracija žute pjege, očna mrena, oštećenje mrežnice zbog razvoja šećerne bolesti, Parkinsonova bolest i Leberova nasljedna optička neuropatija. Postepeno smanjenje sposobnosti prepoznavanja boja mogu uzrokovati i određeni lijekovi, primjerice antiepileptici.

Pročitajte i ovo:

Koji su prvi znakovi lošeg vida?

Otkriva li boja očiju vaš karakter?

Literatura:
1. Rogošić V. i sur. 2003. Poremećaji kolornog vida. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju. 54(2): 141-144.

Foto: Pexels


Newsletter