fbpx

Kognitivni razvoj djeteta

Dječji svijet

Svako razdoblje djetetovog života obuhvaća djetetove specifične kognitivne sposobnosti čiji razvoj ovisi i o okolini u kojoj dijete raste.

Djetinjstvo je dugo i kompleksno razdoblje koje započinje djetetovim rođenjem, a završava razdobljem adolescencije i psihosocijalnim sazrijevanjem. Svako dijete je zasebna i jedinstvena ličnost koja se razvija pod utjecajem nasljeđa, obitelji i okoline. Kognitivni razvoj djeteta usmjeren je na razumijevanje i osmišljavanje vanjskog svijeta, a uključuje sposobnost mišljenja, rasuđivanja, učenja i rješavanja problema. Djetetovo mišljenje se uvelike razlikuje od mišljenja odrasle osobe. S njegovim rastom i razvojem i kognitivni razvoj postepeno ulazi u fazu konkretnijih operacija. Obilježen je sposobnošću kritičkog razmišljanja, povezivanja uzroka i posljedica, zaključivanja te poticanja mašte i kreativnosti.

Razvoj mišljenja

U najranijem djetinjstvu dijete ovisi o refleksima i osnovnim motoričkim radnjama. Glavni napredak u kognitivnom razvoju djeteta tada se temelji na sposobnosti predočavanja predmeta i kada nisu u njegovom vidokrugu. U razdoblju malog i predškolskog djeteta razmišljanje postaje konkretno i najčešće je usmjereno na predmete u blizini ili predmete koji su povezani s trenutnom situacijom. Djetetovo razmišljanje je usmjereno na samo jedan aspekt podražajne situacije. Ono još uvijek nema sposobnost logičkog povezivanja i uspoređivanja predmeta i pojava. Dijete ima razvijeno egocentrično mišljenje odnosno gleda na svijet isključivo iz vlastite perspektive. Dijete rane školske dobi fazu egocentričnog mišljenja zamjenjuje s fazom u kojoj počinje promatrati svijet iz perspektive druge osobe. Tako je dijete u stanju razlikovati svoj stav i mišljenje od mišljenja drugih pojedinaca u grupi. U predadolescenciji razmišljanje postaje sve apstraktnije te dijete može rješavati probleme koji uključuju složenije razmišljanje.

Razvoj učenja i rješavanja problema

Učenje je proces kojim se stječu iskustva i usvajaju znanja. Rano djetinjstvo je presudno za poticanje razvoja vještina učenja, čitanja, pisanja i jezičnih sposobnosti. Mala djeca prvo uče u osjetilnom, motoričkom, emocionalnom, govornom pa tek onda u spoznajnom području.

dijete igra igracka livada

Učenje u predškolskoj dobi mora zadovoljiti osnovne djetetove potrebe, a ne pretjerano naglašavati intelektualnu komponentu. Intelektualna komponenta može doći do izražaja u školskoj dobi i adolescenciji. Istraživanja su pokazala da iskustvo i igra imaju vrlo važnu ulogu za učenje u svim uzrastima. Igra je temeljna dječja aktivnost i preko igre dijete najbolje uči. Kada se dijete počne igrati, istovremeno počne učiti u svim područjima razvoja. Igra djetetu pruža mogućnost istraživanja, eksperimentiranja, razvijanja misli, ideja i učenje na temelju pokušaja i pogreškama. Igrom dijete rješava problem. Stoga je potrebno poticati dijete da bude kreativno, maštovito, da kritički razmišlja, da zna birati i izabrati, da otkrije problem i uspješno ga riješi.

Kako potaknuti kognitivni razvoj djeteta?

Kako bismo potaknuli kognitivni razvoj, djetetu moramo omogućiti jednostavne igre oponašanja, omogućiti da promatra rad od druge djece i odraslih i dati mu konkretne predmete iz okoline koji mogu proizvoditi razne efekte. Važno je poticati dijete da samo istražuje svijet oko sebe i tako stječe i izgrađuje svoje spoznaje.

 


Newsletter