fbpx

Kod udarca u glavu, sjetite se potres mozga

Obiteljska medicina

Sportska aktivnost ima brojne dobrobiti za tjelesno zdravlje, ali i za emocionalno te socijalno zdravlje. Međutim, bavljenje sportom često rezultira i narušavanjem zdravlja, ozljedama. Jedna od najsloženijih ozljeda s obzirom na dijagnozu, prognozu i liječenje je potres mozga.

Osnovni cilj aktivnog načina života i sportskih aktivnosti jest promicanje zdravlja, osobnog zadovoljstva i kvalitete života. Sportska aktivnost ima brojne dobrobiti za tjelesno zdravlje, ali i za emocionalno te socijalno zdravlje. Međutim, bavljenje sportom često rezultira i narušavanjem zdravlja, ozljedama. One su često viđene kod djece koja u sportu još uvijek nisu dovoljno svjesna takvih opasnosti. Podložnija su raznim udarcima na koje brzo zaborave, a koji mogu biti itekako opasni. Sportske aktivnosti mogu rezultirati različitim ozljedama, od ozljeda glave do ozljeda lokomotornog sustava. Jedna od najsloženijih ozljeda s obzirom na dijagnozu, prognozu i liječenje je potres mozga.

Prema zabilježenim podacima, najveći rizik od potresa mozga nose kontaktni sportovi poput nogometa, košarke, hokeja i borilačkih sportova. Takve ozljede su sve češće viđene i u konjičkim sportovima. Kod djece većina ozljeda glave i potresa mozga nastaje prilikom vožnje na biciklu ili općenito padom.

Dijagnoza

Postavljanje dijagnoze potresa mozga nije jednostavno iz više razloga. Svaka osoba kod koje postoji sumnja na potres mozga treba se udaljiti s mjesta nesreće kako bi se napravile detaljne dijagnostičke pretrage. Prema dosadašnjim dostupnim podacima, ne postoje pouzdani dijagnostički testovi za brzo otkrivanje potresa mozga na terenu. Drugi razlog su simptomi koji ne moraju biti prisutni od trenutka ozljede, već i nekoliko sati nakon ozljede glave. Također, većina osoba, zbog nedovoljne informiranosti, na potres mozga pomišljaju tek u trenutku vidljive ozljede glave što se može pokazati potpuno krivim.

Dijagnostičke pretrage moraju obuhvatiti procjenu stanja svijesti, orijentaciju, pažnju, pamćenje, ravnotežu i stanje vratne kralježnice. U slučaju sumnje na težu ozljedu mozga poput krvarenja, epilepsije ili frakture lubanje, potrebno je učiniti CT, MR ili EEG.

Što je potres mozga?

Potres mozga je oblik blage traumatske ozljede mozga uzrokovan biomehaničkim silama koje dovode do oštećenja moždanog tkiva i prolaznog poremećaja njegove funkcije. Najčešće nastaje zbog direktnog udarca u glavu, lice, vrat ili rjeđe udarca u drugi dio tijela gdje se učinak sile indirektno prenosi na glavu.

Zapamtite, nije samo teška ozljeda prediktor moždanog udara. On može nastati i nakon manje ozljede glave ovisno o tome koliko je mozak osjetljiv i zahvaćen.

Simptomi i znakovi koji moraju upozoriti na patološko zbivanje su glavobolja, mučnina, vrtoglavica, poremećaj ravnoteže i pamćenja, usporeno vrijeme reagiranja, dvoslike i prolazni gubitak svijesti. Njihovo prepoznavanje nije jednostavno jer najspecifičniji simptom, gubitak svijesti, u velikom se broju slučajeva niti ne mora pojaviti dok ostali simptomi i znakovi mogu biti kratkotrajni, nespecifični i spontano se povući. Oni ne moraju ukazivati samo na potres mozga, već naprotiv, mogu biti prisutni i kod osoba koje su zadobile neku drugu ozljedu ili uopće nisu ozlijeđene.

potres mozga

Stručnjaci posebnu pažnju pridaju prepoznavanju potres mozga djece

Sa sve dužim i toplijim danima povećavaju se i sportske aktivnosti djece, a time i učestalost njihovih ozljeda. Stručnjaci naglašavaju da se svaki udarac ili ozljeda glave trebaju smatrati potencijalno opasnima, a svako takvo dijete detaljno promatrati. Zašto? Djeca s potresom mozga ne moraju izgledati ozlijeđeno. Mogu pokazivati zbunjenost, nespretnost, smanjenu pažnju i pamćenje, poteškoće u učenju, smanjenu socijalnu interakciju, povećan umor i poremećaje spavanja. Takvi simptomi mogu biti prisutni i nekoliko tjedana nakon ozljede i postepeno se izmjenjivati. Početni simptomi se obično zamjenjuju s emocionalnim simptomima – pojačanim emocijama, nervozom, razdražljivošću i depresijom. Sve jače glavobolje, zbunjenost i pojačana pospanost moraju biti alarm za hitnu medicinsku intervenciju.

Ne prepoznaju li se na vrijeme, ovakva patološka zbivanja mogu rezultirati komplikacijama – ishemijskim oštećenjem, edemom mozga ili hidrocefalusom. One nastaju zbog nesposobnosti održavanja jednakog protoka krvi od strane krvnih žila mozga bez obzira na sistemski krvni tlak. Zbog takvog poremećaja, porastom sistemskog krvnog tlaka dolazi do povećanog protoka krvi u mozgu, poremećaja u osmotskoj ravnoteži, a time i do edema mozga i pridruženih patoloških zbivanja.

Prognoza

Potres mozga obično zahtjeva sedam do deset dana oporavka. Vrati li se osoba sportskim aktivnostima prije potpunog oporavaka, postoji opasnost za ponovnu ozljedu glave. To nije čudno sjetimo li se svih simptoma koji još uvijek mogu biti prisutni, posebno usporenog reagiranja ili poremećaja ravnoteže. U takvom slučaju, povećava se rizik od puno težeg pa čak i nepovratnog oštećenja funkcije mozga.

Liječenje

Najčešći oblik liječenja je strogo mirovanje, fizičko i psihičko odmaranje te postupni povrat aktivnostima. Ne postoji pravilo koliko se dana mora provoditi strogo mirovanje. Pristup liječenju treba biti individualiziran. Medikamentno liječenje se primjenjuje u slučaju postojanja drugih problema poput jakih glavobolja, problema sa spavanjem ili anksioznošću.

Literatura:
1. Matthew A. et al. 2014. Duration and Course of Post-Concussive Symptoms. Pediatrics, 133(6): 999-1006.
2. Thomas D G. et al. 2015. Benefits of Strict Rest After Acute Concussion: A Randomized Controlled Trial. PEDIATRICS, 135(2): 1-11.
3. Anne M. Grool et al. 2016. Association Between Early Participation in Physical Activity Following Acute Concussion and Persistent Postconcussive Symptoms in Children and Adolescents. JAMA. 316(23):2504-2514.

Foto: Pexels


Newsletter