fbpx

Ketogena dijeta u liječenju epilepsije

Aktualno, Obiteljska medicina

Srećom, oko 70% slučajeva epilepsije može se odgovarajuće kontrolirati antiepileptičkim lijekovima. Pacijenti koji pripadaju u preostalih 30%, odnosno imaju tzv. refrakternu epilepsiju, često su kandidati za neurokirurško liječenje. Kod onih kod kojih takvo liječenje nije moguće, jedna od terapijskih opcija je i ketogena dijeta.

Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, karakterizirana pojavom epileptičkih napadaja, zbog čega su posljedice na svakodnevni život često velike. Srećom, oko 70% slučajeva epilepsije može se odgovarajuće kontrolirati antiepileptičkim lijekovima. Pacijenti koji pripadaju u preostalih 30%, odnosno imaju tzv. refraktornu epilepsiju, često su kandidati za neurokirurško liječenje. Kod onih kod kojih takvo liječenje nije moguće, jedna od terapijskih opcija je i ketogena dijeta.

Što je ketogena dijeta?

Ketogena dijeta je dijeta u kojoj se kao primarni izvor kalorija ne koriste ugljikohidrati, već masti. U terapiji epilepsije se koristi još od 20-ih godina prošlog stoljeća. Masti unesene putem hrane organizam metabolizira u oblik u kojem ga mogu koristiti mozak i druga tkiva, odnosno u spojeve koje nazivamo ketoni („ketogena“- koja stvara ketone). Klasična ketogena dijeta podrazumijeva težinski omjer 4:1 masti prema ugljikohidratima i proteinima zajedno (npr. 100 grama lipida, 10 grama ugljikohidrata i 15 grama proteina). Međutim, mogu se koristiti i manje stroge varijante, npr. 3:1, 2:1, za djecu kojoj treba više proteina zbog rasta (dojenčad, adolescenti) ili u prijelaznom periodu prema klasičnoj ketogenoj dijeti.

Provođenje klasične ketogene dijete je vrlo strogo. Mora se provoditi pod nadzorom profesionalaca, a jelovnik se formira prema potrebama i željama za svakog pacijenta posebno. Educirani nutricionist računa točan unos kalorija i tekućine za pojedinog pacijenta, a inicijalno se u većini slučajeva pacijent prima u bolnicu na nekoliko dana. To se provodi kako bi se pratilo pacijenta, educiralo obitelj odnosno skrbnika o pripremi obroka te kako bi se prije uvođenja same dijete učinile krvne i druge pretrage radi isključenja određenih metaboličkih poremećaja kod kojih se ketogena dijeta ne smije koristiti. Pacijentima se daje detaljan plan obroka, a kod kuće se obroci pripremaju uz pomoć digitalne vage.

Većina nuspojava je prolazna

Ketogena dijeta, s obzirom na to da najčešće predstavlja radikalno drugačiji režim prehrane od dotadašnjeg, često izaziva i nuspojave. To je još jedan razlog zašto se treba provoditi pod medicinskim nadzorom. Srećom, većina je nuspojava najizraženija na početku uvođenja i prolazna je. Obuhvaća opstipaciju, žgaravicu, povraćanje, acidozu (smanjeni pH krvi), pretjeranu ketozu, umor, odbijanje hrane, hipoglikemiju (sniženu razinu šećera u krvi), pa čak i povećanu učestalost epileptičkih napadaja. Postoji i opasnost od dugotrajnih posljedica kao što su manjak vitamina D, smanjena gustoća i prijelomi kostiju, usporavanje rasta, gubitak tjelesne težine, povišene masnoće u krvi i bubrežni kamenci.

oralna rehidracijska otopina

S obzirom na kompleksnost i potencijalne probleme kod provođenja ketogene dijete, jasno je kako ona nije za svakoga. Uvođenje ketogene dijete trebalo bi razmotriti kod djeteta koje ne odgovori na 2-3 antiepileptička lijeka, bez obzira na dob i spol. Ketogena dijeta također predstavlja prvu liniju terapije za određene metaboličke poremećaje: GLUT1 deficijenciju i deficijenciju piruvat dehidrogenaze. Često je posebno efikasna kod Dravet i Doose sindroma te infantilnih spazama. Postoje određeni metabolički poremećaji kod kojih se ketogena dijeta ne smije uvoditi. To su primarna deficijencija karnitina, porfirija i deficijencija piruvat karboksilaze.

Učinkovitost ketogene dijete u liječenju epilepsije

Kad se provodi prema pravilima, učinkovitost ketogene dijete je sljedeća: dobar terapijski odgovor očekuje se u oko 50% djece koja će imati više od 50% smanjenje učestalosti napadaja, a u daljnjih oko 13% slučajeva djeca će biti potpuno bez napadaja. Novija istraživanja pak pokazuju da i kod odraslih postoji sličan postotak uspjeha. Još uvijek se točno ne zna na koji način ketogena dijeta djeluje kod epilepsije. Međutim, ono što se zna jest da mijenja metabolizam živčanih stanica i tako reducira njihovu pretjeranu podražljivost koja je ključna za javljanje epileptičkih napadaja.

S obzirom na rigoroznost ove dijete i učestale nuspojave, mnogo pacijenata u nekom trenutku od nje odustane ili već na početku smatra kako ona nije za njih. Iako još ne postoji toliko dokaza o učinkovitosti, postoje i alternative klasičnoj ketogenoj dijeti koje su obično bolje prihvaćene. To su dijeta srednjelančanih masnih kiselina, modificirana Atkinsova (modificirana ketogena) dijeta (omjer masnoća prema ostalim izvorima kalorija je 1:1) i dijeta niskog glikemijskog indeksa (uzima se i do 60 grama ugljikohidrata dnevno, ali oni moraju biti niskog glikemijskog indeksa, kao npr. oraščići, integralne žitarice, voće i povrće).

Zaključno možemo reći kako je ketogena dijeta učinkovita u velikom broju slučajeva, no zahtijeva veliki angažman i strogi režim za pacijenta i njegovu obitelj. Zbog mogućih ozbiljnih nuspojava, pacijent bi ketogenu dijetu svakako trebao započeti u bolnici. U današnje vrijeme su dostupne i manje stroge dijete kojih se lakše pridržavati. Za njihov početak nije nužan smještaj u bolnicu, a mogle bi biti slične učinkovitosti kao i ketogena dijeta.

Pročitajte i ovo:

Intervju s dr. Laticom Friedrich: neuroznanost nudi nova uzbudljiva otkrića

Epilepsija i sport

Izvori:
1. D’Andrea Meira I, Romão TT, Pires do Prado HJ, Krüger LT, Pires MEP, da Conceição PO. Ketogenic Diet and Epilepsy: What We Know So Far. Front Neurosci; 2019;13:5.
2. Schoeler NE, Cross JH. Ketogenic dietary therapies in adults with epilepsy: a practical guide. Pract Neurol; 2016; 16(3):208–14.

Foto: Pexels


Newsletter