Glavobolja je jedan od najčešćih, ali i najranijih simptoma tumora mozga. Glavobolja boli, a bol se ne može ignorirati. Bez obzira na to što je bol neugodno osjetno iskustvo, najbitnije je da se može pratiti i reagirati na vrijeme. Promatra li se njezina lokalizacija, intenzitet, oštrina, vrijeme tijekom dana kada se pojavljuje, vrijeme trajanja ili učestalost ponavljanja, može se posumnjati u patološki proces, pomoći liječnicima u što bržoj dijagnozi bolesti ili potrebnom liječenju. Iako je intenzitet glavobolje teško procijeniti jer se temelji na subjektivnom osjećaju, danas postoji skala procjene boli koja može znatno olakšati opisivanje boli. Većina osoba koja boluje od tumora mozga glavobolju opisuje blagom i popuštajućom nakon uzimanja analgetika.
Najčešći maligni tumori mozga su glioblastomi
Ova vrsta malignog tumora mozga nastaje iz glijalnih stanica, a najčešće je lokalizirana u čeonom, sljepoočnom i tjemenom režnju mozga. Simptomi se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali se ipak najčešće javljaju između četrdesete i sedamdesete godine života. Uključuju glavobolju, vrtoglavicu, dvoslike, oštećenje sluha, jutarnju mučninu i povraćanje, kognitivne promjene, promjene u ponašanju, epilepsiju te slabost ili paralizu. Koja će se kombinacija simptoma pojaviti, ovisi o području mozga koje je zahvaćeno malignim poremećajem.
Glioblastom je i najzloćudniji tumor čovjeka s vrlo lošim preživljavanjem. Prosječno preživljavanje se, uz odgovarajuće liječenje, približno kreće oko jedne godine dok samo oko 3 % osoba preživi tri godine. Zbog toga je najbitnije na vrijeme prepoznati početne znakove bolesti, a bolest rano dijagnosticirati. Dijagnoza tumora mozga se temelji na detaljnom neurološkom pregledu, kompjutoriziranoj tomografiji i magnetskoj rezonanciji. U određenim je slučajevima potrebno napraviti i biopsiju mozga te specijalizirane pretrage poput molekularnih i genetičkih tumorskih markera.
Karakteristike glavobolje ukazuju na tumor mozga
Glavobolja nastala zbog tumora mozga može biti jednostrana ili obostrana. Intenzitet se također razlikuje – od tupe, mukle boli pa sve do jake, probadajuće boli. Glavobolja se u početku javlja kao povremena, mukla bol dok s vremenom postaje sve intenzivnija i kontinuiranija. Kada postaje sve učestalija, često je i jaka te ne popušta. Najčešće se pojavljuje pred jutro ili uzrokuje buđenje tijekom noći.
S tumorom mozga se često povezuje klaster glavobolja koja se najlakše opisuje osjećajem svrdlanja i žarenja. Karakterizirana je učestalim ponavljanjem u određenom periodu ili na određeni podražaj. Najčešće traje od 15 do 180 minuta. Klaster glavobolja je uvijek jednostrana i udružena s istostranom pojačanom prokrvljenošću konjunktiva, suzenjem i začepljenim nosom, istostrano spuštenom vjeđom ili suženom zjenicom.
I ostali simptomi pomažu u ranoj dijagnozi tumora
Stručnjaci, na temelju svog iskustva, vrlo često tumor mozga povezuju s epileptičkim napadajima. Napadi mogu biti parcijalni (s ili bez djelomičnog poremećaja svijesti) ili generalizirani s potpunim poremećajem svijesti i ostalim pridruženim simptomima kao što su grčevi mišića, cijanoza i poremećaji disanja. Vjeruje li se istraživanjima, osobe koje boluju od epilepsije pokazuju čak 25 puta veći rizik od malignog i 10 puta veći rizik od benignog tumora mozga.
Literatura:
- Pažanin L. 2011. Histopatologija glijalnih tumora mozga. Medicina fluminensis. 47(2)157-166.
- Govori V. et al. 2010. Brain tumors and epilepsy. Acta Clin Croat. 49:133-138.
Foto: Pexels, Pixabay
