fbpx

Kako živjeti s upalnim bolestima crijeva?

Obiteljska medicina

Upalne bolesti crijeva su teške kronične bolesti praćene iscrpljujućim simptomima koji smanjuju kvalitetu života. Samopomoć može utjecati na prevenciju, usporiti tijek bolesti i spriječiti pogoršanje.

humor

Pričamo li o upalnim bolestima crijeva, mislimo na kronične, imunosne bolesti s vrlo nepredvidivim tijekom koje mogu zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, od usne šupljine do anusa, a paralelno i mnoge druge organe, najčešće kožu, oči i zglobove. Najpoznatije među njima su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest. Crohnova bolest, za razliku od ulceroznog kolitisa, zahvaća bilo koji dio probavne cijevi i cjelu širinu stjenke crijeva zbog čega ima mnogo raznolikiju kliničku sliku. Praćena je proljevom, bolovima u trbuhu, vidljivim gubitkom kilograma i simptomima zahvaćenih organa van probavnog sustava (zastoj u rastu, zakasnjeli pubertet i nejasno povišenje tjelesne temperature). Upala sluznice lokalizirana samo na debelo crijevo s krvavim stolicama pomiješanim sa sluzi i gnojem, lažnim pozivima za defekaciju, proljevom i bolovima u trbuhu upućuje na ulcerozni kolitis. Iako su ove bolesti uistinu teške i iscrpljujuće, one rijetko završavaju preranom smrću, no zato znatno narušavaju kvalitetu života.

Prehrana

Loša prehrana jedan je od najistaknutijih faktora koji pogoduju razvoju kroničnih upalnih bolesti crijeva. Namirnice koje je posebno potrebno izbjegavati su rafinirani šećer, margarin, kvasac, Coca-Cola i proteini životinjskog porijekla. Stručnjaci naglašavaju da je prehrana bogata proteinima, posebno proteinima životinjskog porijekla, povezana s povećanim rizikom od razvoja i pogoršanja ovih bolesti. Opasne su i omega-6 masne kiseline koje potiču razvoj ulceroznog kolitisa dok omega-3 masne kiseline štite organizam od ovih bolesti. Osobe koje pate od upalnih bolesti crijeva imaju zabilježen nedostatak vitamina D i kalcija u organizmu. Stoga i ne čudi pojava paralelnih patoloških promjena na drugim organima, a posebno na kostima i zglobovima. Zbog važnosti vitamina D i kalcija u izgradnji kostiju, stručnjaci predlažu njihov povećan unos uz zdraviju prehranu. Preporučuje se i češća konzumacija omega-3 masnih kiselina (riblje ulje) i probiotika povoljnih za crijevnu mikrobiotu. Dijetoterapija je svakako neophodna, no prehrana mora biti individualizirana, budući da nekim bolesnicima pojedine namirnice odgovaraju dok ih drugi ne podnose. Krajnji cilj je spriječiti pothranjenost, osteoporozu i zastoj u rastu i razvoju djece.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost predstavlja pozitivan čimbenik oboljelih osoba jer ne utječe na razvoj upalnih bolesti. Zapravo, rizik oboljenja od tih bolesti se s povećanjem razine tjelesne aktivnosti smanjuje. Stručnjaci preporučuju svakodnevnu tjelesnu pokretljivost. Samo 2,5 sata brzog hodanja tjedno mogu smanjili rizik od obolijevanja za oko 6%.

Pušenje

Kroničnim upalnim bolestima crijeva podložni su i pušaći. Istraživanja pokazuju da pušaći imaju čak 90% vjerojatnosti za razvoj Crohnove bolesti. Usporedimo li bivše pušače s nepušačima, oni imaju 35% veći rizik za razvoj Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. Ono što je zaprepašćujuće, odlučite li prestati pušiti, potrebno je čak dva desetljeća kako bi se taj rizik u potpunosti smanjio. Od upalnih bolesti crijeva nisu pošteđeni ni pasivni pušači, stoga je potreba za promjenom načina života dvostruko važna – očuvati ne samo svoje, već i zdravlje osoba u svojoj okolini.

Psihološki čimbenici

Kako je kvaliteta života bolesnika s kroničnim upalnim bolestima crijeva je niža u odnosu na opću populaciju i sami možemo zaključiti. Iscrpljujući simptomi, česte hospitalizacije, strah i briga za budućnost, poremećeni seksualni život kao i mnogi drugi razlozi ograničavaju svakodnevni život. Psihološki čimbenici, stres i depresivno raspoloženje oboljele osobe i ostalih članova obitelji, dodatno pogoršavaju bolest i kvalitetu života. Međusobna podrška i ohrabrenje te psihoterapija mogu poboljšati loše psihološko stanje i dati volju za borbu s ovim bolestima.

Promjenom životnog stila, izbjegavanjem rizičnih čimbenika i okretanjem zdravoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti možemo djelovati preventivno na pojavu bolesti ili usporiti napredovanje i pogoršanje bolesti kod već oboljelih osoba.

 


Newsletter