Kako razlikovati prirodno starenje i demenciju?

Zdrav život

Na međunarodni dan starijih osoba promičite njihovo zdravlje i osigurajte im životnu sredinu koja se može prilagoditi njihovim potrebama.

Starost nije bolest nego prirodni, fiziološki i ireverzibilni proces. Svatko od nas stari različitim tijekom i brzinom. Na proces starenja utječu stil života, fizičko i psihičko stanje i genetika. S porastom životne dobi događaju se brojne promjene organa i organskih sustava. One dovode  do progresivnog slabljenja organizma i smanjenja psihofizičke sposobnosti. Starenje smanjuje sposobnost mozga u rasuđivanju, učenju i pamćenju. Bez obzira na slabljenje ili gubitak određenih mentalnih putova, u mozgu se još uvijek stvaraju novi moždani putovi povezani s novim iskustvima i učenjem. Na taj način mozak ima sposobnost prilagodbe na promjenjivu okolinu. Dobrom motivacijom, željom i trudom, neovisno o svojoj dobi, možete stvarati nove moždane putove i utjecati na kognitivne procese u mozgu.

Kada počinje prirodno starenje mozga?

Mnogi znanstvenici smatraju da proces starenja započinje već od začeća i traje do smrti. Drugi pak znanstvenici smatraju kako se maksimalan razvoj mozga postiže u tridesetim godinama života kada počinje i postepeno slabljenje njegovih funkcija. Prirodno starenje sa sobom donosi smanjenu sposobnost zamjećivanja, pamćenja i brzinu izvršavanja obaveza. Prirodan proces starenja mozga uzrokuje i kognitivno urušavanje koje se očituje kroz usporavanje brzine obrade vanjskih podražaja, pogoršavanje sposobnosti prostorne orijentacije, verbalnog pamćenja, računanja i induktivnog zaključivanja. Svi ovi znakovi predstavljaju normalno fiziološko starenje. No mogu li oni biti i prvi znakovi bolesti?

starost razmisljanje pamcenje

Smetnje pamćenja kao znak demencije

Na razvoj demencije utječu brojni čimbenici kao što su razina tjelesne i socijalne aktivnosti ili prisutnost okolišnih rizičnih čimbenika. Demencija je kronični ireverzibilan poremećaj kognicije koji se razvija kroz dugi niz godina. Demencija započinje blagim kognitivnim poremećajem u obliku otežanog pamćenja, pozornosti te snalaženja u prostoru i vremenu. Otežano pamćenje je jedan od prvih znakova razvoja demencije. Smatra se da oko 40% osoba starijih od 65 godina ima određeni stupanj smetnji pamćenja i značajno kognitivno urušavanje. Gotovo polovica svih 85-godišnjaka su klinički dementni. Postoje različiti oblici demencije koji zahtijevaju posebnu pažnju, skrb i liječenje. Stoga je važno pravovremeno prepoznavanje i razlikovanje simptoma prirodnog starenja od simptoma demencije.

Prirodno starenje ili demencija?

Za razliku od dementne osobe, kognitivno zdrava starija osoba je potpuno neovisna. Samostalno obavlja svoje uobičajene dnevne aktivnosti kao što su kupovina, plaćanje računa, oblačenje ili održavanje osobne higijene. Iako se i kod kognitivno zdrave osobe javljaju poteškoće u pronalaženju i prisjećanju prave riječi tijekom razgovora, njezin rječnik je bogat i sadržajan. Moguća je pojava prolaznih smetnji orijentacije u poznatom okruženju, no zdrava starija osoba će se već nakon nekoliko trenutaka prisjetiti kamo je i zbog čega krenula. Dementna osoba je u cijelosti ovisna o pomoći drugih osoba i nije svjesna da je zaboravljiva. Vrlo često ima izrazite poteškoće u svakodnevnoj komunikaciji, razgovoru i u orijentaciji u dobro poznatom prostoru i vremenu. Te osobe zaboravljaju imena i ne prepoznavaju bliske osobe. Demencija dovodi do propadanja svih mentalnih sposobnosti.

S pitanjima zdravog starenja bavi se i Svjetska zdravstvena organizacija koja smatra da je zaštita zdravlja starijih osoba glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog stanovništva. Promičite njihovo zdravlje i pomognite u osiguravanju životne sredine koja se može prilagoditi njihovim potrebama i sposobnostima.