Kako prepoznati bolesti bubrega?

Obiteljska medicina

Bubrežna bolest nastaje kada bubrezi nisu sposobni dovoljno očistiti krv od štetnih produkata metabolizma i predstavlja vodeći javnozdravstveni problem u svijetu.

Većina ljudi mokri četiri do šest puta dnevno, uglavnom danju. Često mokrenje bez porasta dnevne količine mokraće, nekontrolirano puštanje mokraće (inkontinencija), često noćno mokrenje (nokturija), mokrenje u krevet (enureza), slabi mlaz mokraće, curenje na kraju mokrenja, vrućica i bol u donjem dijelu leđa samo su neki od brojnih simptoma oštećenja bubrega. Simptomi uzrokovani bolestima bubrega razlikuju se prema određenoj bolesti i dijelu bubrega koji je zahvaćen. Danas postoje brojne bolesti bubrega koje mogu nastati infekcijom, mehaničkom opstrukcijom, prirođenim abnormalnostima, metaboličkim i hormonalnim poremećajima, tumorima, poremećajima protoka krvi kroz bubreg ili otrovima.

Glavna funkcija bubrega je uklanjanje otpadnih tvari metabolizma i suviška tekućine iz organizma te stvaranje mokraće. Svakog dana bubrezi filtriraju oko 200 litara krvi. Bubrezi imaju značajnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, proizvodnji crvenih krvnih stanica, održavanju čvrstoće kostiju i razgradnji nekih bjelančevina.

Što je bubrežna bolest?

Bubrežna bolest nastaje kada bubrezi nisu sposobni dovoljno očistiti krv od štetnih produkata metabolizma da bi osobu održali zdravom. Godišnje oko 150 novih osoba treba postupke nadomještanja bubrežne funkcije. Procjenjuje se da oko 150 000 bolesnika u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest i nalaze se u fazi bolesti koja zahtjeva dijalizu ili transplantaciju bubrega. Stanje u kojem bolesnik treba dijalizu ili transplantaciju bubrega nazivamo terminalno bubrežno zatajenje. Svake godine u Hrvatskoj 600 do 700 bolesnika započinje liječenje dijalizom zbog trajnog i nepopravljivog zatajenja bubrega.

Kronično bubrežno zatajenje

Kronična bubrežna bolest je vodeći javnozdravstveni problem u svijetu. Manifestira se kroničnim zatajenjem bubrega i progresivnim, trajnim propadanjem nefrona (osnovne bubrežne funkcionalne jedinice) što dovodi do zatajenja svih bubrežnih funkcija. Vodeći uzroci kroničnog bubrežnog zatajenja su dijabetes i hipertenzija. To je vrlo opasna bolest jer rani stadij bolesti ne mora imati izražene simptome koji ukazuju na oštećenje bubrega. Kronično zatajenje bubrega ne boli. Ono tiho oštećuje bubrege i stvara simptome tek kada su bubrezi gotovo potpuno oštećeni. Tada se od simptoma postepeno javlja opća slabost, ubrzano zamaranje, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, svrbež kože i edemi praćeni oticanjem nogu, znojenjem ruku i jastučićima oko očiju.

Na sreću, napredovanje kroničnog zatajenja bubrega moguće je usporiti što ranijim otkrivanjem bolesti. Što ranija dijagnoza bolesti i pravilna liječnička skrb poboljšavaju prognozu bolesti. Na nju utječe i bolesnikovo ponašanje i način života. Pridržavanje uputa o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, kontrolom krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi, kontrolom crvene krvne slike i metabolizma kostiju djeluje pozitivno na tijek liječenja bolesti i povećava kvalitetu života.