fbpx

Kako komunicirati s osobom oboljelom od demencije?

Zdrav život

Demencija je definitivno jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema. To je stanje koje se ne može izliječiti, stoga je potrebno učiniti sve kako bi kvaliteta oboljelih i njihove obitelji postala što bolja. Svatko od nas može u tome pomoći. Dovoljno je orijentiramo li se za početak na poboljšanje komunikacije. Znate li kako komunicirati s osobom oboljelom od demencije?

Najnoviji podaci o broju oboljelih od demencije pokazuju da se broj oboljelih u svijetu stalno povećava. Demencija je 2016. godine bila peti najčešći uzrok smrti u svijetu. Od nje je oboljelo 2,4 milijuna osoba. Zaprepašćujući je i podatak da će se broj oboljelih osoba do 2050. godine povećati na oko 100 milijuna. Demencija je definitivno jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema. To je stanje koje se ne može izliječiti, stoga je potrebno učiniti sve kako bi kvaliteta oboljelih i njihove obitelji postala što bolja. Svatko od nas može u tome pomoći. Dovoljno je orijentiramo li se za početak na poboljšanje komunikacije. Znate li kako komunicirati s osobom oboljelom od demencije?

Napredovanjem demencije, komunikacija postaje sve teža

Demencija je skup simptoma uzrokovanih bolestima mozga koje umanjuju spoznajne sposobnosti. Postoji više od 100 različitih tipova demencije, a svima je zajedničko postupno slabljenje funkcije mozga. To se najviše očituje sve izraženijim poteškoćama s kratkotrajnom memorijom. Oboljele osobe konstantno zaboravljaju nedavne događaje. Primjerice, zaboravljaju o čemu su govorile, gdje su odložile stvari ili kojim se putem trebaju vratiti kući dok relativno dobro pamte događaje koji su se desili prije više godina.

Međutim, ovi se početni simptomi bolesti još uvijek poistovjećuju s očekivanim staračkim promjenama. Demencija se zbog toga dijagnosticira prekasno, tek u uznapredovalim stadijima bolesti.

S vremenom se javljaju sve veći problemi: poteškoće u pronalaženju adekvatnih riječi, osobnom izražavanju, usvajanju novog sadržaja, ali i u razumijevanju onoga što im se govori. Sve to utječe na svakodnevno funkcioniranje i komunikaciju.

kako komunicirati

Napredovanjem demencije, kvaliteta komunikacije postaje sve lošija. U težim fazama bolesti, oboljeli od demencije mogu postati gotovo nekomunikativni ili pokazivati ozbiljne poremećaje ponašanja, verbalnu agresivnost i nesuradljivost.

Kako komunicirati?

Da problemi postoje, oboljela osoba vrlo jasno primjećuje. Svjesna je da mnogo toga zaboravlja, sve se teže orijentira i komunicira. To ju čini psihički i mentalno nestabilnom. Osjeća se odbačenom, tužnom, uplašenom i frustriranom. Kako olakšati komunikaciju s osobom oboljelom od demencije?

  • Kako biste smanjili frustriranost i maksimalno se trudili u uspostavljanju komunikacije, morate prihvatiti i vjerovati da promjene u ponašanju oboljele osobe nisu voljne niti namjerne.
  • Prije nego što započnete razgovor, privucite joj pozornost.
  • Uklonite sve ometajuće izvore kako bi razgovor bio što kvalitetniji.
  • Kada joj se obraćate, potrudite se da vaša glava bude u razini njezine.
  • Potrudite se uspostaviti kontakt s očima.
  • Pričajte jasno, razgovijetno i obavezno samo o jednoj temi.
  • Rečenice koje sastavljate neka budu kratke i jasne.
  • Ostavite joj dovoljno vremena za razmišljanje i odgovore.
  • Bitne stvari zapišite na papir.
  • Pokažite empatiju, primjerice osmijehom, držanjem osobe za ruku ili toplim zagrljajem.
  • Budite strpljivi i blagonakloni kako bi se oboljela osoba osjećala sigurno i smireno.

Koliko god život s osobom oboljelom od demencije postao težak, spriječite njezinu izolaciju. Omogućite joj da što duže ostane u krugu obitelji jer će upravo tamo dobiti sve ono što joj je najviše potrebno – ljubav, razumijevanje, podršku i pomoć.

Pročitajte i ovo:

Od usamljenosti i depresije do demencije

Intervju s dr. Laticom Friedrich: neuroznanost nudi nova uzbudljiva otkrića

Kako razlikovati prirodno starenje i demenciju?

Za mozak odaberite kognitivni trening

Literatura:
1. Mimica N, Presečki P, Drmić S. 2006. Involuntary emotional expression disorder in dementia. Neurol Croat. 21(3): 425-428.
2. Mimica N. 2011. Demencija i palijativna skrb. Neurol. Croat. 60(3-4): 119-123.

Foto: Pexels